Nepovlašteno podrijetlo robe

Za razliku od povlaštenih (preferencijalnih) pravila podrijetla čija je svrha primjena povlaštene stope carine za robu koja zadovoljava pravila stjecanja podrijetla i koju prati pravovaljani dokaz o povlaštenom podrijetlu robe, nepovlaštena pravila, kao što i samo ime kaže, ne služe za primjenu povlaštene stope već predstavljaju „ekonomsku“ nacionalnost robe i služe za pravilnu primjenu mjera trgovinske politike pri uvozu, navedenih u čl. 59-61. Carinskog zakonika Unije (link). Isto se odnosi na npr.:

• antidampinške i kompenzacijske carine;

• uvozne i izvozne kvote za određene zemlje;

• embargo i druge zabrane ili ograničenja kojima su pogođene pojedine zemlje;

• izvozne poticaje u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i sl.

 
Nepovlaštena pravila koriste se i za razne druge potrebe. Ista nisu međunarodno harmonizirana. Kako pravila nisu harmonizirana tako svaka država propisuje svoja vlastita pravila stjecanja nepovlaštenog podrijetla i uvjete koje moraju biti zadovoljeni (propisana osim čl. 59.-61.) CZU-a dodatno i Prilogom 22-01 Delegirane Uredbe Komisije (link)  da bi se određena mjera trgovinske politike mogla primjenjivati.
 
Detaljne informacije o nepovlaštenom podrijetlu možete pronaći u  Smjernicama Europske komisije .

Kao dokaz o nepovlašteno podrijetlu robe u izvozu izdaje se Potvrda o podrijetlu koju uobičajeno izdaju trgovinske ili gospodarske komore države izvoznice. U Hrvatskoj Potvrdu o nepovlaštenom podrijetlu izdaje Hrvatska gospodarska komora i to na obrascu koji je propisan Pravilnikom objavljenim u NN 53/2023 dana 19. svibnja 2023. godine.