Česta pitanja u robnom prometu

Ako je zabranjen prolaz živih životinja kroz Neum, što je s turistima koji prevoze svoje kućne ljubimce?

Dopušteno je kretanje kućnih ljubimaca, do najviše 5 komada, iz RH u RH preko Neuma. Kretanje je odobreno uz uvjet da isti imaju ugrađene čipove i propisane isprave. Nadzor nad kretanjem kućnih ljubimaca u opisanoj količini i na opisani način vrši carinska služba.
 

Ako koristimo T2 za domaću robu, jesu li potrebni EXS ili ENS?

Ako se za kretanje robe Unije preko područja Neuma koristi unutarnji provoz Unije (T2), podnositelj deklaracije je dužan uz set carinskih podataka (NCTS) podnijeti i set sigurnosnih podataka namijenjen izlaznom odnosno ulaznom carinskom uredu – tj carinskim uredima Klek i Zaton Doli. Dakle, u tom se slučaju podaci propisani za izlazne skraćene deklaracije (EXS) i ulazne skraćene deklaracije (ENS) podnose uporabom provozno sigurnosne deklaracije.
 

Dobavljač je iz Slovenije, a roba je ocarinjena u EU. Svom kupcu u RH šalje robu, znači nema carine jer je plaćena u Sloveniji. Kako ćemo riješiti problem Neuma jer imamo PJ u Dubrovniku? Koji su dokumenti potrebni i da li robu za Dubrovnik staviti u 1 kamion? Hoće li nam za taj postupak trebati špediter?

U opisanom slučaju radi se o kretanju robe Unije. Slovenska kompanija može račun kojim otprema robu u područje Dubrovnika označiti oznakom T2L i potpisati ga te time osigurati ispravu kojom se dokazuje carinski status robe Unije. Slovenska kompanija može poslati i sigurnosne isprave (izlaznu skraćenu deklaraciju carinskom uredu Klek i ulaznu skraćenu deklaraciju carinskom uredu Zaton Doli) ili to, ovisno o dogovoru može učiniti domaća kompanija kupac ili druga domaća osoba koju ovlasti.

Domaća roba se prodaje kupcu u Dubrovnik, pošiljka se predaje prijevozniku. Carinski nadzor nad robom (T2L isprava i sigurnosno-zaštitna mjera). Tko priprema T2L ispravu te tko podnosi skraćenu sigurnosnu deklaraciju?

Izlaznu odnosno ulaznu skraćenu deklaraciju dužna je podnijeti osoba koja upravlja prijevoznim sredstvom koje robu namjerava unijeti/iznijeti u/iz carinskog područja EU. Ispravu kojom se dokazuje status robe Unije priprema osoba koja otprema robu (npr. prodavatelj robe) tj. osoba koja nedvojbeno zna njezin carinski status i time ga deklarira.

Treba li roba vrijedna više od 10.000 eura biti plombirana prije ulaska u neumski koridor i otvarana nakon ponovnog ulaska u Hrvatsku? Što će biti ako hrvatska carina primijeti da roba je bila otvorena tijekom putovanja kroz neumski koridor?

Nakon 01.srpnja 2013. godine prilikom prometovanja preko Neuma obvezno se plombiraju proizvodi životinjskog podrijetla, i to na mjestu izlaska iz EU. Ostale robe se plombiraju prema procjeni analize rizika i nadležnog carinika. Ukoliko se pregledom utvrde nepravilnosti, carinski ured ponovnog ulaska će pustiti robu ponovno u carinsko područje tek ako je proveo učinkovitu analizu rizika i temeljem nje poduzeo posebne mjere s ciljem prevencije  rizika vezanih za sigurnost i zaštitu.

Kakav je postupak za slanje robe iz Slavonskog Broda preko BiH u Dubrovnik, tj. preko Metkovića ili preko Trebinja i GP Brgat?

Roba Unije (domaća roba), moći će se otpremati preko područja BiH uporabom postupka unutarnjeg provoza Unije (T2), pri čemu će se uz carinske podatke u setu NCTS podataka obvezno podnositi i sigurnosni podaci namijenjeni carinskom uredu gdje roba napušta područje Unije i carinskom uredu gdje roba ponovno uzlazi u carinsko područje Unije. Osim tog postupka, roba će se moći kretati bez carinskog postupka ali praćena ispravama kojima se dokazuje carinski status robe Unije. Ta isprava (u obliku primjerka 4 JCD-a ili komercijalnih ili prijevoznih isprava) podnijet će se (u jednom primjerku) skupa s robom carinskom uredu preko koje roba napušta carinsko područje. Carinski ured preko kojeg roba napušta carinsko područje EU ovjeriti će i evidentirati ispravu i istu predati prijevozniku koji će ju skupa s robom podnijeti carinskom uredu preko koje roba ponovno ulazi u RH (EU). Ulazni carinski ured će usporediti isprave i robu te pustiti robu u slobodan promet, a ispravu zadržati.

Koji je postupak korištenja službenog automobila stranih registarskih oznaka za hrvatske državljane s uobičajenim boravkom u RH nakon ulaska u EU?

Cestovno motorno vozilo registracijskih oznaka treće zemlje (države koja nije članica Europske unije ima carinski status robe koja nije roba Unije (strane robe) i smije se koristiti na carinskome području Unije:

  • ako su ispunjeni uvjeti za postupak privremenog uvoza uz potpuno oslobođenje od carina i poreza na dodanu vrijednost (nastavno: PDV) 
       ili
  • nakon što se stavi u carinski postupak puštanja u slobodni promet (carinjenje).
 

Privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje uvozne carine i PDV-a, odobrava se za sredstvo cestovnog prijevoza:
 
  • registrirano izvan carinskog područja Unije u ime osobe s poslovnim nastanom izvan tog područja 
        i
  • kojim upravlja osoba s poslovnim nastanom izvan carinskog područja Unije.

 
Fizičke osobe koje imaju uobičajeno boravište na carinskom području Unije uživaju potpuno oslobođenje od uvozne carine za prijevozna sredstva koja upotrebljavaju u komercijalne ili privatne svrhe pod uvjetom da su zaposleni kod vlasnika, iznajmljivača ili zakupnika prijevoznog sredstva i da poslodavac ima poslovni nastan izvan carinskog područja.
 
Privatna uporaba prijevoznog sredstva dopuštena je za putovanja od mjesta rada do mjesta boravišta zaposlenika ili za potrebe obavljanja poslovnih zadataka zaposlenika kako je utvrđeno ugovorom o radu.
Carinska uprava i druga nadležna tijela Republike Hrvatske ovlaštena su tražiti od fizičke osobe sve isprave i podatke (ugovor o radu) potrebne za utvrđivanje njenog boravišta i prava na korištenje vozila na teritoriju Republike Hrvatske, pa je zato potrebno takve isprave imati u vozilu.

Mora li fizička osoba koja uvozi robu iz trećih zemalja (koje nisu članice EU) imati EORI broj?

EORI broj je jedinstveni broj koji se koristi za identifikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba u aktivnostima na koje se primjenjuju carinski propisi. Dodjeljuju ga nadležna carinska tijela i on je jedinstven u Europskoj uniji. 

Danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU započela je obvezna primjena EORI sustava u Republici Hrvatskoj, a registracijski proces, koji obuhvaća podnošenje zahtjeva za dodjeljivanje EORI broja te određivanje i dodjeljivanje EORI broja, započeo je 1. veljače 2013. godine. 

Sve osobe (pravne osobe, obrtnici, udruženja) koje imaju namjeru obavljati djelatnosti iz nadležnosti carinskog zakonodavstva Europske unije (uvoz, izvoz, provoz itd.) moraju imati prethodno dodijeljen EORI broj. 

Gospodarski subjekti iz trećih država (tj. koje nisu članice EU) mogu se registrirati i dobiti EORI broj kod nadležnog ureda u bilo kojoj državi članici EU.

Fizičke osobe s nastanom u Republici Hrvatskoj oslobođene su obveze posjedovanja EORI broja kada uvoze ili izvoze robu za svoje osobne potrebe. 

Gospodarski subjekti i druge osobe (i udruženja osoba) koje imaju poslovni nastan u nekoj od država članica EU moraju EORI broj ishoditi u onoj državi u kojoj imaju svoj poslovni nastan, što znači da osobe s poslovnim nastanom u drugim državama članicama EU ne mogu ishoditi EORI broj u Republici Hrvatskoj.

EORI broj dodjeljuje se temeljem podnesenog Zahtjeva za dodjeljivanje EORI broja.

Tijelo nadležno za registraciju gospodarskih subjekata i drugih osoba i dodjelu EORI broja u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo financija, Carinska uprava, odnosno njezine ustrojstvene jedinice područni carinski uredi, te njihove ustrojstvene jedinice carinski uredi. Zahtjev se podnosi carinskom uredu mjesno nadležnom prema mjestu poslovnog nastana podnositelja prije započinjanja carinske aktivnosti u kojoj se zahtjeva EORI broj, osobno, poštom ili e-poštom.

Podnositelj zahtjeva-obrtnik dužan je uz zahtjev priložiti presliku obje strane osobne iskaznice.

Podnositelj zahtjeva koji nije evidentiran u OIB registru dužan je uz zahtjev priložiti kopiju izvatka iz odgovarajućeg registra, odnosno identifikacijsku ispravu.

Obrazac zahtjeva sa svom popratnom dokumentacijom objavljen je na stranicama Carinske uprave: Registracija subjekata - EORI

Može li strano društvo koje je u RH registrirano samo za PDV (nemaju poslovni nastan u RH) uvesti robu kao uvoznik?

Osobe koje nemaju nastan u RH a imaju ga u nekoj od zemalja članica EU, mogu se nakon 1.7.2013. pojaviti kao uvoznik robe odnosno mogu obaviti postupak carinjenja na nekoj od robnih carinskih ispostava u RH.

Sve osobe iz trećih zemalja (zemalja koje nisu članice EU) mogu se pojaviti kao uvoznik robe ako se radi o povremenim poslovima, i kada to carinarnica smatra opravdanim.

Nadalje, ukoliko je uvoznik osoba s poslovnim nastanom iz treće zemlje te ukoliko nije u pitanju povremeno podnošenje carinske deklaracije za puštanje robe u slobodni promet, uvoznik mora imenovati za podnošenje deklaracija neizravnog carinskog zastupnika koji ima poslovni nastan na području EU (neizravni carinski zastupnik koji podnosi deklaraciju u svoje ime, a za račun druge osobe ujedno je i deklarant).

Pri tome se naglašava da se uvoznik, koji nema poslovni nastan na području EU, a koji namjerava obavljati gospodarsku djelatnost u RH, sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“ br. 73/13 - 138/20), mora registrirati kao porezni obveznik u Republici Hrvatskoj i imenovati poreznog zastupnika.
 
Hrvatska roba ide iz luke Rijeka do luke Marseille (Francuska) preko međunarodnih voda. Je li potreban carinski postupak?

Roba Unije (domaća roba) koja se nakon 1.7.2013. otprema pomorskim putem iz domaće luke u drugu luku unutar EU neće se stavljati u postupak provoza. No, kako roba Unije gubi status napuštanjem carinskog područja, kako bi osiguralo očuvanje carinskog statusa robe, osoba koja otprema/prevozi robu moći će koristiti isprave kojima se dokazuje carinski status robe Unije (tzv. T2L isprave). Te isprave (jedan primjerak) podnijet će se  carinskom uredu u luci otpreme radi ovjere (mogu biti u obliku primjerka 4 JCD-a, komercijalne ili prijevozne isprave, manifesta – obvezno označene oznakom T2L i potpisom) te će nakon ovjere pratiti robu do odredišne luke u EU. U odredišnoj luci isprave kojima se dokazuje status podnijet će se skupa s robom carinskim tijelima odredišne luke i pomoću njih će se dokazati carinski status robe Unije, te će se predmetna roba temeljem njih pustiti u slobodan promet kao domaća roba. Međutim, ako to želi, brodar može koristiti redoviti postupak provoza uz polaganje jamstva ili pojednostavnjeni postupak provoza bez polaganja jamstva. Podsjećamo međutim da je uporaba pojednostavnjenog postupka uvjetovana prethodnim ishođenjem odobrenja za uporabu redovitog brodarskog prijevoza (kojeg izdaje carina) i odobrenjem (kojeg izdaje carina) za uporabu pojednostavnjenog provoza. U pojednostavnjenom postupku provoza pomorskim putem kao provozna deklaracija koristi se manifest. Ako se koristi pojednostavnjeni postupak plovilo ne može pristati u luci izvan carinskog područja EU niti postupak provoza može započeti ni završiti u slobodnoj zoni. Pojednostavnjeni postupak može biti pojednostavnjeni postupak prvog stupnja (pri čemu se koriste različiti manifesti za robu Unije i za robu koja nema status robe Unije) i drugog stupnja (pri čemu se koristi jedan manifest za sve robe neovisno o njihovom statusu).

Hrvatska roba ide iz Zagreba do Dubrovnika preko Neuma. Granica od 15.000 EUR je s PDV-om ili bez PDV-a?

Prilikom podnošenja carinskih i sigurnosnih isprava vezanih za promet domaćih roba preko područja Neuma iskazuje se vrijednost robe. Kako PDV čini dio vrijednosti robe Unije (domaće roba) nedvojbeno je da će biti potrebno iskazati vrijednost robe s uključenim PDV-om.

Postupak podnošenja ulazno/izlazne skraćene deklaracije (ENS/EXS) u Republici Hrvatskoj

Način podnošenja ulazne/izlazne skraćene deklaracije propisan je člancima 127. i 271. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10. listopada 2013.- dalje u tekstu: CZU) i sve njene izmjene i dopune.

Slijedom naprijed navedenog ulaznu skraćenu deklaraciju sukladno članku 127. stavak 4. Carinskog zakonika Unije (CZU) podnosi prijevoznik. Neovisno o obvezama prijevoznika, ulaznu skraćenu deklaraciju može umjesto njega podnijeti jedna od sljedećih osoba:

(a) uvoznik ili primatelj ili druga osoba u čije ime ili za čiji račun prijevoznik djeluje;

(b) svaka osoba koja može podnijeti dotičnu robu ili koja može organizirati da se roba podnese ulaznom carinskom uredu;

(c) predstavnici jedne od osoba iz stavka 3. (a) ili (b).

Što se pak tiče izlazne skraćene deklaracije sukladno 271. stavak 2. CZU nju podnosi:

(a) izvoznik ili primatelj ili druga osoba u čije ime ili za čiji račun prijevoznik djeluje;

(b) svaka osoba koja može podnijeti dotičnu robu ili koja može organizirati da se roba podnese izlaznom carinskom uredu;

(c) zastupnik jedne od osoba navedenih u točkama (a) ili (b).

U slučaju prodaje/dostave pića u povratnoj ambalaži u Dubrovnik iz Splita, kako se tretira povrat ambalaže odnosno povrat nedostavljene robe? Drugim riječima, kako treba organizirati papire (T2L)?

Nedostavljena roba i ambalaža također su robe te se stoga sva pravila carinskih i sigurnosnih deklaracija primjenjuju i na njih. Dostatno je da na uobičajenim ispravama koje prate robu bude dodatno upisana vrijednost i oznaka T2L te da iste potpiše osoba koja otprema robu.

Međutim sukladno odredbama UCC i Delegirane i provedbene uredbe za ambalažu koja se prijavljuje usmeno nije potrebno podnošenje sigurnosnih deklaracija (ISD i USD).