Česta pitanja u robnom prometu

Ako je zabranjen prolaz živih životinja kroz Neum, što je s turistima koji prevoze svoje kućne ljubimce?

Nakon 1.7.2013. bit će dopušteno kretanje kućnih ljubimaca, do najviše 5 komada, iz RH u RH preko Neuma. Kretanje je odobreno uz uvjet da isti imaju ugrađene čipove i propisane isprave. Nadzor nad kretanjem kućnih ljubimaca u opisanoj količini i na opisani način vrši carinska služba.

Ako koristimo T2 za domaću robu, jesu li potrebni EXS ili ENS?

Ako se za kretanje robe Zajednice preko područja Neuma koristi unutarnji provoz Zajednice (T2), podnositelj deklaracije je dužan uz set carinskih podataka (NCTS) podnijeti i set sigurnosnih podataka namijenjen izlaznoj odnosno ulaznoj ispostavi – tj ispostavama Klek i Zaton Doli. Dakle, u tom se slučaju podaci propisani za izlazne skraćene deklaracije (EXS) i ulazne skraćene deklaracije (ENS) podnose uporabom provozno sigurnosne deklaracije.

Carinsko postupanje prilikom puštanja robe u slobodan promet nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju?

Danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, teritorij Republike Hrvatske u carinskom smislu postaje područje carinske unije. Svi carinski propisi Europske Zajednice primjenjivati će se i na području Republike Hrvatske. Ti propisi su Uredba vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12.10.1992. kojom je uspostavljen Carinski zakonik Zajednice, te Uredba komisije (EEZ) br. 2454/93 od 02.07.1993. koja predstavlja Uredbu za provedbu carinskog zakonika Zajednice.           

Roba Zajednice (tzv. domaća roba) kojom će trgovati osobe iz RH i osobe iz drugih zemalja EU neće biti predmet carinskog nadzora niti će se na nju primjenjivati carinski postupci pa stoga neće biti ni naplate carine. Što se, pak, tiče poreznog tretmana ove robe, kao i svih pitanja koja su vezana uz porezni tretman robe nakon ulaska u Europsku uniju upućujemo Vas da se obratite Poreznoj upravi (web adresa: http://www.porezna-uprava.hr/). 

Međutim ako se između pravnih osoba unutar EU zemalja trguje robom koja nema carinski status robe Zajednice (tj. stranom robom) ista se nalazi pod carinskim nadzorom i za nju se obvezno podnosi deklaracija za puštanje u slobodan promet te plaćaju uvozna davanja (carina  i porezi).

Isto tako, za robu iz trećih zemalja (BiH, Republika Srbija, Republika Kosovo, Republika Makedonija, Narodna Republika Kina, Japan, itd.)  koja se uvozi na teritorij Zajednice i pušta u slobodan promet plaća se carina sukladno propisima Zajednice. Dakle, ako se, npr. na teritoriju Zajednice u slobodan promet pušta roba koja je uvezena iz Kine ona se mora uvozno ocariniti, odnosno na navedenu robu plaćaju se uvozna carinska davanja sukladno carinskim propisima Zajednice.

U načinu puštanja robe u slobodan promet (za robe iz trećih zemalja) neće se ništa bitno dogoditi. Dakle, roba će se moći uvozno cariniti na graničnim carinskim ispostavama koje će za to biti predviđene ili upućivati na unutarnje ispostave na carinjenja, osim u slučajevima carinskih pojednostavljenja kada se naknadno podnose dopunske carinske deklaracije.   

Što se tiče uloge carinskog otpremnika treba istaknuti da sukladno uvjetima iz Carinskog zakonika Zajednice svaka osoba može imenovati zastupnika koji za nju pri carinskim tijelima obavlja radnje i formalnosti predviđene carinskim propisima. Dakle i nadalje za obavljanje carinskih formalnosti moći će se koristiti usluge ovlaštenih otpremnika.

Na kraju potrebno je istaknuti da u svim carinskim postupcima od 01. 07. 2013. gospodarski subjekti ( pravne i fizičke osobe) moraju imati EORI broj. Postupak dodjele EORI brojeva započeo je 01. 02. 2013. Pravo na EORI broj stječe se podnošenjem Zahtjeva za dodjelu EORI broja mjesno nadležnoj carinarnici prema sjedištu vaše tvrtke u RH. Sve informacije vezane za EORI broj su javno objavljene na web stranicama Carinske uprave: https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/carinsko-zakonodavstvo/upute-3514/registracija-subjekata-eori/2486, na koje vas upućujemo.

Dobavljač je iz Slovenije, a roba je ocarinjena u EU. Svom kupcu u RH šalje robu, znači nema carine jer je plaćena u Sloveniji. Kako ćemo riješiti problem Neuma jer imamo PJ u Dubrovniku? Koji su dokumenti potrebni i da li robu za Dubrovnik staviti u 1 kamion? Hoće li nam za taj postupak trebati špediter?

U opisanom slučaju radi se o kretanju robe Zajednice. Slovenska kompanija može račun kojim otprema robu u područje Dubrovnika označiti oznakom T2L i potpisati ga te time osigurati ispravu kojom se dokazuje carinski status robe Zajednice. Slovenska kompanija može poslati i sigurnosne isprave (izlaznu skraćenu deklaraciju carinskom uredu Klek i ulaznu skraćenu deklaraciju carinskom uredu Zaton Doli) ili to, ovisno o dogovoru može učiniti domaća kompanija kupac ili druga domaća osoba koju ovlasti.

Domaća roba se prodaje kupcu u Dubrovnik, pošiljka se predaje prijevozniku. Carinski nadzor nad robom (T2L isprava i sigurnosno-zaštitna mjera). Tko priprema T2L ispravu te tko podnosi skraćenu sigurnosnu deklaraciju?

Izlaznu odnosno ulaznu skraćenu deklaraciju dužna je podnijeti osoba koja upravlja prijevoznim sredstvom koje robu namjerava unijeti/iznijeti u/iz carinskog područja EU. Ispravu kojom se dokazuje status robe Zajednice priprema osoba koja otprema robu (npr. prodavatelj robe) tj. osoba koja nedvojbeno zna njezin carinski status i time ga deklarira.

Hoće li nakon 1. srpnja 2013. sve robe vrijedne vise od 10.000 eura biti plombirane prije ulazka u neumski koridor i otvarane nakon ponovnog ulaska u Hrvatsku? Sto ce biti ako hrvatska carina primijeti da roba je bila otvorena tijekom putovanja kroz neumski koridor?

Nakon 01.srpnja 2013. godine prilikom prometovanja preko Neuma obvezno će se plombirati proizvodi životinjskog podrijetla, i to na mjestu izlaska iz EU. Ostale robe će se plombirati prema procjeni analize rizika i nadležnog carinika.

Kada se pošiljka domaće robe (EU goods) šalje iz jedne države članice u drugu državu članicu jesu li potrebne carinske isprave ili su račun i CMR teretni list dovoljni? Moraju li se koristiti usluge otpremničkih kuća i na koji način se prati roba i dokazuje otprema robe iz npr. Hrvatske u Njemačku?

Kretanje domaćih roba i između država članica je slobodno i nije predmet carinskog nadzora. Stoga za takvo kretanje robe nisu potrebne carinske isprave niti usluge ovlaštenih carinskih otpremnika (tzv.  špeditera). Međutim takvo kretanje predmet je poreznog nadzora poreznih administracija uključenih država članica i može podlijegati obvezi statističkog izvješćivanja putem sustava INTRASTAT u skladu s odredbama na kojima je utemeljen taj sustav. Izuzetak predstavljaju i trošarinske robe čije je kretanje predmet nadzora putem trošarinskog sustava EU i država članica.

Kakav je postupak za slanje robe iz Slavonskog Broda preko BiH u Dubrovnik, tj. preko Metkovića ili preko Trebinja i GP Brgat?

Roba Zajednice (domaća roba) moći će se otpremati preko područja BiH uporabom postupka unutarnjeg provoza Zajednice (T2) pri čemu će se uz carinske podatke u setu NCTS podataka obvezno podnositi i sigurnosni podaci namijenjeni ispostavi gdje roba napušta područje Zajednice i ispostavi gdje roba ponovno uzlazi u carinsko područje Zajednice. Osim tog postupka roba će se moći kretati bez carinskog postupka ali praćena ispravama kojima se dokazuje carinski status robe Zajednice. Ta isprava (u obliku primjerka 4 JCD-a ili komercijalnih ili prijevoznih isprava) podnijet će se (u jednom primjerku) skupa s robom ispostavi preko koje roba napušta područje. Ispostava preko koje roba napušta carinsko područje EU ovjeriti će i evidentirati ispravu i istu predati prijevozniku koji će ju skupa s robom podnijeti ispostavi preko koje roba ponovno ulazi u RH (EU). Ulazna Ispostava će usporediti isprave i robu te pustiti robu u slobodan promet a ispravu zadržati.

Koji je postupak korištenja službenog automobila stranih registarskih oznaka za hrvatske državljane s uobičajenim boravkom u RH nakon ulaska u EU?

Sukladno Aneksu C Konvencije o privremenom uvozu, pravo na privremeni uvoz osobnog vozila uz oslobođenje plaćanja carine i poreza može se ostvariti uz ispunjavanje slijedećih uvjeta: prijevozna sredstva za privatnu uporabu:

  • moraju biti registrirana na teritoriju različitom od teritorija privremenog uvoza,
  • moraju biti registrirana na ime osobe sa sjedištem ili prebivalištem na teritoriju druge države
  • moraju ih uvesti i koristiti osobe koje žive na tom teritoriju.

Prema odredbama Aneksa C Konvencije o privremenom uvozu, privremeni uvoz može se odobriti za prijevozna sredstva što ih se rabi u komercijalne, industrijske i privatne svrhe u unutrašnjem prometu, uz gore navedene uvjete.

U okviru komercijalne uporabe, odredbe članka 7. navedenog Aneksa, propisuju da "prijevozna sredstva za komercijalnu uporabu mogu rabiti treće osobe, čak i kada borave ili su stalno nastanjene na teritoriju privremenog uvoza, ukoliko imaju punomoć osoba kojima je odobren privremeni uvoz i rade u njihovo ime", dakle zaposleni su, odnosno ugovorno vezani s tom osobom.

Sukladno članku 1. točki b) ovoga aneksa „komercijalnom uporabom” smatra se isključivo prijevoz osoba uz naknadu, ili industrijski ili komercijalni prijevoz robe uz ili bez naknade.

Ukoliko se, dakle, radi o osobnom automobilu kojeg zaposlenici koriste za osobne potrebe (za osobni prijevoz, npr. na druge lokacije tvrtke, na poslovne sastanke i sl.), u smislu gore navedene definicije to se ne smatra komercijalnom uporabom prijevoznog sredstva.

Osim navedenog, komercijalna uporaba prijevoznog sredstva sa stranim registracijskim oznakama u carinskom području Republike Hrvatske može se dozvoliti samo za prijevoz koji počinje ili završava izvan carinskog područja Republike Hrvatske.

Iz navedenog proizlazi da motornim vozilima, registriranim u inozemstvu na neku tvrtku, sa sjedištem u toj zemlji, u Republici Hrvatskoj ne mogu upravljati hrvatski državljani sa uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nestati će zapreke po pitanju privremenog uvoza vozila iz zemalja Europske unije (jedinstveno carinsko područje).

Što se pak tiče upravljanja vozilima koja su registrirana u zemljama članicama EU nakon 01. srpnja 2013. godine upućujemo Vas na odredbe Zakona o posebnom porezu na motorna vozila - članci 5 – 8. (NN, broj 15/2013).

Navedeni Zakon možete pronaći na web stranicama Carinske uprave - https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/trosarinsko-postupanje/propisi-o-trosarinama-i-posebnim-porezima/posebni-porez-na-motorna-vozila/zakon-o-posebnom-porezu-na-motorna-vozila/2488 

Mora li fizička osoba koja uvozi robu iz trećih zemalja (koje nisu članice EU) nakon 01.07.2013 imati EORI broj?

EORI broj je jedinstveni broj u Europskoj uniji koji gospodarskim subjektima i drugim osobama dodjeljuju carinska tijela ili posebno određena nadležna tijela država članica u skladu s propisima navedenima pod I. dio, Glava I., 6. poglavlje Uredbe komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2.07.1993. koja predstavlja Uredbu za provedbu carinskog zakonika Zajednice, a koristi se za identifikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba u njihovim odnosima s carinskim tijelima.

Svi gospodarski subjekti koji obavljaju carinske postupke sukladno EU carinskim  propisima od 01.07. 2012. godine moraju imati dodijeljen EORI. Navedena obveza odnosi se kako na pravne tako i na fizičke osobe, te udruženja osoba. Stoga sve osobe koje uvoze robu iz trećih zemalja nakon 01.07.2013. moraju se za carinske postupke identificirati putem EORI broja.

Danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU započinje obvezna primjena EORI sustava u Republici Hrvatskoj, pa sve pravne i fizičke osobe s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koje obavljaju djelatnosti obuhvaćene carinskim propisima imaju obvezu ishoditi EORI broj u Republici Hrvatskoj, s oznakom države pripadnosti: „HR“, bez obzira jesu li EORI broj već prije toga ishodili u nekoj od država članica EU.

Pravne i fizičke osobe (i udruženja osoba) koje imaju poslovni nastan u nekoj od država članica EU moraju EORI broj ishoditi u onoj državi u kojoj imaju svoj poslovni nastan, što znači da osobe s poslovnim nastanom u drugim državama članicama EU ne mogu ishoditi EORI broj u Republici Hrvatskoj.

Također  hrvatske pravne i fizičke osobe (i udruženja osoba) koje od ranije imaju u EU dodijeljene EORI brojeve na osnovu carinskih aktivnosti koje su obavljale u EU, navedene EORI brojeve neće moći koristiti, odnosno moraju imati  EORI brojeve dodjeljenje u Hrvatskoj. Navedeni EORI brojevi dodjeljeni u EU će se s 01.07.2012. gasiti.

Registracijski proces, koji obuhvaća podnošenje zahtjeva za dodjeljivanje EORI broja te određivanje i dodjeljivanje EORI broja osobama (pravne i fizičke osobe i druge osobe) s poslovnim nastanom na području Republike Hrvatske započeo je 1. veljače 2013. godine.

Tijelo nadležno za registraciju gospodarskih subjekata i drugih osoba i dodjelu EORI broja u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo financija, Carinska uprava, odnosno njezine ustrojstvene jedinice područni carinski uredi, te njihove ustrojstvene jedinice carinski uredi. Zahtjevi za dodjelu EORI broja podnose se sukladno teritorijalnom ustrojstvu.

Zahtjev za dodjelu EORI broja podnosi se u pisanom obliku. Obrazac zahtjeva sa svom popratnom dokumentacijom objavljen je na stranicama Carinske uprave: Registracija subjekata - EORI

Može li strano društvo koje je u RH registrirano samo za PDV (nemaju poslovni nastan u RH) uvesti robu kao uvoznik?

Osobe koje nemaju nastan u RH a imaju ga u nekoj od zemalja članica EU, mogu se nakon 1.7.2013. pojaviti kao uvoznik robe odnosno mogu obaviti postupak carinjenja na nekoj od robnih carinskih ispostava u RH.

Sve osobe iz trećih zemalja (zemalja koje nisu članice EU) mogu se pojaviti kao uvoznik robe ako se radi o povremenim poslovima, i kada to carinarnica smatra opravdanim.

Na koji način će se obavljati ponovni izvoz iz BiH u EU, kada hrvatska firma kupuje robu od osobe iz BiH i koju odmah prodaje nekome u drugoj zemlji članici?

U tom slučaju predmetna robe u trenutku unosa u carinsko područje EU, morat će biti stavljena u jedan od carinski dopuštenih postupanja ili uporabe robe.

To podrazumijeva obvezu otvaranja provoznog postupka na graničnom prijelazu RH ili do mjesta krajnjeg odredišta u nekoj od zemalja članica EU gdje će ista biti stavljena u neki od carinskih postupaka, ili do robne carinske ispostave u RH gdje će se predmetna roba ocariniti i dalje kretati unutar EU kao domaća roba. Pri tome, ako je granični prijelaz na kojem roba ulazi u carinsko područje otvoren i za robni promet, u tom slučaju neće biti potrebno otvoriti provozni postupak, već se roba na graničnom prijelazu može odmah pustiti u slobodan promet ili neki drugi carinski postupak.

U slučajevima kada je mjesto odredišta neka druga zemlja članica, nakon pristupanja RH u EU, postoji mogućnost korištenja novog carinskog postupka, koji omogućava oslobađanje plaćanje PDV-a u trenutku uvoza, s obvezom da se taj PDV plati prema zemlji krajnjeg odredišta. Taj postupak se naziva Postupak 42, prema šifri koja se koristi pri popunjavanju carinske deklaracije.

Osnovni uvjet korištenja toga postupka je da roba, nakon što bude ocarinjenja, i stvarno bude otpremljena u drugu zemlju članicu. Na taj način omogućava se carinjenje robe u RH za primatelje iz drugih zemalja članica.

Ovaj postupak će se moći koristiti u slučajevima kada je uvoznik iz druge zemlje članice, a carinjenje obavlja u RH, ali i u slučajevima kada je uvoznik osoba iz RH, a predmetna roba će, koju hrvatska osoba prodaje osobi u drugoj zemlji članici, odmah nakon carinjenja biti otpremljena u drugu zemlju članicu. Sukladno tome, i tzv. reeksportni poslovi nakon ulaska RH u EU, moći će se obavljati na način da se predmetna roba ocarini u RH, uz naplatu propisane stope carine ali ne i PDV-a, a ista se do krajnjeg odredišta kreće kao domaća robe bez provedbe carinskog nadzora nad istom.

Na koji način će se obaviti konkretan postupak sa takvom robom, ovisi o Vama, odnosno Vaša tvrtka može izabrati jedan od prethodno opisanih postupaka, prema svojim mogućnostima i potrebama.

Nakon 1.7.2013. hrvatska roba ide iz luke Rijeka do luke Marseille (Francuska) preko međunarodnih voda. Je li potreban carinski postupak?

Roba Zajednice (domaća roba) koja se nakon 1.7.2013. otprema pomorskim putem iz domaće luke u drugu luku unutar EU neće se morati stavljati u postupak provoza. No kako roba Zajednice gubi status napuštanjem carinskog područja, kako bi osiguralo očuvanje carinskog statusa robe, osoba koja otprema/prevozi robu moći će koristiti isprave kojima se dokazuje carinski status robe Zajednice (tzv. T2L isprave). Te isprave (jedan primjerak) podnijet će se  carinskom uredu u luci otpreme radi ovjere (mogu biti u obliku primjerka 4 JCD-a, komercijalne ili prijevozne isprave, manifesta – obvezno označene oznakom T2L i potpisom) te će nakon ovjere pratiti robu do odredišne luke u EU. U odredišnoj luci isprave kojima se dokazuje status podnijet će se skupa s robom carinskim tijelima odredišne luke i pomoću njih će se dokazati carinski status robe Zajednice, te će se predmetna roba temeljem njih pustiti u slobodan promet kao domaća roba. Međutim, ako to želi, brodar može koristiti redoviti postupak provoza uz polaganje jamstva ili pojednostavnjeni postupak provoza bez polaganja jamstva. Podsjećamo međutim da je uporaba pojednostavnjenog postupka uvjetovana prethodnim ishođenjem odobrenja za uporabu redovitog brodarskog prijevoza (kojeg izdaje carina) i odobrenjem (kojeg izdaje carina) za uporabu pojednostavnjenog provoza. U pojednostavnjenom postupku provoza pomorskim putem kao provozna deklaracija koristi se manifest. Ako se koristi pojednostavnjeni postupak plovilo ne može pristati u luci izvan carinskog područja EU niti postupak provoza može započeti ni završiti u slobodnoj zoni. Pojednostavnjeni postupak može biti pojednostavnjeni postupak prvog stupnja (pri čemu se koriste različiti manifesti za robu Zajednice i za robu koja nema status robe Zajednice) i drugog stupnja (pri čemu se koristi jedan manifest za sve robe neovisno o njihovom statusu).

Nakon 1.7.2013. hrvatska roba ide iz Zagreba do Dubrovnika preko Neuma. Granica od 10.000 EUR je s PDV-om ili bez PDV-a?

Prilikom podnošenja carinskih i sigurnosnih isprava vezanih za promet domaćih roba preko područja Neuma iskazuje se vrijednost robe. Kako PDV čini dio vrijednosti robe Zajednice (domaće roba) nedvojbeno je da će biti potrebno iskazati vrijednost robe s uključenim PDV-om.

Postupak podnošenja ulazno/izlazne skraćene deklaracije (ENS/EXS) u Republici Hrvatskoj

Podnošenje ulazne/izlazne skraćene deklaracije primjenjivati će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Sam način podnošenja navedenih deklaracija propisan je člancima 36.a – 36.c i člancima 182.a – 182.d Uredbe Vijeća EEZ-a br. 2913/92 od 12.10.1992. kojom je uspostavljen Carinski zakonik Zajednice, te člancima 181.b – 184.e  i člancima 842.a – 842. f Uredbe komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2.07.1993. koja predstavlja Uredbu za provedbu carinskog zakonika Zajednice.

Slijedom naprijed navedenog ulaznu skraćenu deklaraciju sukladno članku 36.b stavak 3. Carinskog zakonika Zajednice (CZZ) podnosi osoba koja unosi robu ili koja preuzima odgovornost za prijevoz robe u carinsko područje Zajednice. Također u stavku 4. CZZ propisano je da ne dovodeći u pitanje obveze osobe iz stavka 3., ulaznu skraćenu deklaraciju može podnijeti:

(a) osoba u čije ime djeluju osobe iz stavka 3.; ili

(b) svaka osoba koja podnosi ili omogući podnošenje predmetne robe nadležnom carinskom tijelu; ili

(c) predstavnici jedne od osoba iz stavka 3. (a) ili (b).

Što se pak tiče izlazne skraćene deklaracije sukladno 182.d stavak 3. CZZ nju podnosi:

(a) osoba koja iznosi robu ili koja preuzima odgovornost za prijevoz robe iz carinskog područja Zajednice; ili

(b) svaka osoba koja nadležnom carinskom tijelu može podnijeti ili omogućiti podnošenje robe ili;

(c) zastupnik jedne od osoba navedenih u točkama (a) ili (b).

Za sve daljnje potrebne informacije molimo da posjetite našu stranicu:
 
https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/carinsko-zakonodavstvo/otpremnici/upute-za-carinske-otpremnike/3189 na kojoj se nalaze sve tehničke specifikacije koje su Vam potrebne za podnošenje ulazne/izlazne skraćene deklaracije u našoj zemlji.

Prestaje li pristupanjem RH u EU primjena Konvencije o privremenom uvozu Aneksa C o prijevoznim sredstvima o zabrani upravljanja državljanima Republike Hrvatske vozilima stranih registarskih oznaka ili te odredbe i nadalje vrijede nakon 01.07.2013.?

Primjena Konvencije o privremenom uvozu Aneksa C o prijevoznim sredstvima (Narodne novine - Međunarodni ugovori 16/98 i 8/99) o zabrani upravljanja državljanima Republike Hrvatske vozilima stranih registracijskih oznaka vrijede i nakon 01. srpnja 2013. godine. Pri tome one se neće primjenjivati na vozila registrirana u EU.

Što se pak tiče upravljanja vozilima koja su registrirana u zemljama članicama EU nakon 01. srpnja 2013. godine upućujemo Vas na odredbe Zakona o posebnom porezu na motorna vozila članci 5 – 8. (NN, broj 15/2013).

Roba je od dobavljača iz EU u carinskom skladištu. Mora li se ona ocariniti do 30.6.2013. Ako se može cariniti i kasnije, u kojem roku se to mora obaviti, i hoće li će onda automatski carina biti 0%?

Odobrenja za postupak carinskog skladištenja, da bi se mogla koristiti nakon 1.7.2013. godine, moraju biti u skladu s carinskim propisima Europske unije, odnosno konkretnije Carinskim zakonikom Zajednice i Uredbe za provedbu Carinskog zakonika Zajednice.

Stoga, carinska služba RH će morati revidirati sva postojeća odobrenja za postupke carinskog skladištenja odnosno morat će izdati nova odobrenja za postupke carinskog skladištenja.

Međutim, navedeno će se provodi po službenoj dužnosti odnosno nadležne carinarnice će donijeti nova odobrenja u skladu s propisima Unije, te isto ne bi trebalo imati utjecaja na poslovanje samog carinskog skladišta.

Sva roba koja se nalazi na carinskom skladištu neće morati biti puštena u slobodni promet 30.6.2013. Odluku o načinu na koji će završiti postupak carinskog skladištenja i na koji dan donosi korisnik carinskog skladišta.

Pri tome, ovisno o datumu puštanja robe u slobodni promet primijeniti će se odgovarajuća Carinska tarifa. Za svu robu koja bude puštena u slobodni promet prije 30.6.2013. primjenjivat će se stopa carine propisane Carinskom tarifom RH za 2013. godine, dok će se za robu koja će biti puštena nakon 1.7.2013. primjenjivati Zajednička Carinska tarifa odnosno stope carine koje su propisane u EU i to na dan kada se zahtijeva postupak puštanja u slobodni promet.

U trenutku zahtijevanja postupka puštanja robe u slobodni promet, odnosno u trenutku podnošenja i prihvaćanja carinske deklaracije za taj postupak, korisnik carinskog skladišta može dokazivati da predmetna roba ima status robe Zajednice, te da sukladno tome ista bude oslobođena od plaćanja uvozne carine. U slučaju nepodnošenja i/ili nepostojanja odgovarajućeg dokaza o statusu robe Zajednice, primijeniti će se stopa carine koja vrijedi za treće zemlje.

Sukladno tome, korisnik carinskog skladištenja sam odlučuje hoće li predmetnu robu pustiti u slobodni promet prije ili nakon 1.7.2013. godine.

Sva roba koju se namjerava unijeti u carinsko područje EU nakon 1.7.2013. mora biti prethodno elektroničkim putem najavljena službi mjesta unosa. Što ako dođe nenajavljena pošiljka za uvoz (npr. iz BiH) na granični prijelaz, a uvoznik iz RH nije znao kad će mu roba doći?

Obvezu podnošenja skraćene ulazne deklaracije ima osoba koja upravlja prijevoznim sredstvom koje prijevozi robu. Međutim ta osoba može ovlastiti drugu, domaću ili stranu osobu, da umjesto nje podnese tražene deklaracije. Unatoč činjenici da EU zakonodavstvo propisuje rokove u kojima ista mora biti podnesena prije dolaska robe na ulaz u EU, nepoštivanje tih rokova još uvijek se ne sankcionira. To znači da osoba koja upravlja prijevoznim sredstvom može nakon dolaska s robom na ulaz u RH otići špediteru koji će mu uz deklaraciju za provoz (NCTS) podnijeti i sigurnosne podatke.

U slučaju prodaje/dostave pića u povratnoj ambalaži u Dubrovnik iz Splita, kako se tretira povrat ambalaže odnosno povrat nedostavljene robe? Drugim riječima, kako treba organizirati papire (T2L)?

Nedostavljena roba i ambalaža također su robe te se stoga sva pravila carinskih i sigurnosnih deklaracija primjenjuju i na njih. Dostatno je da na uobičajenim ispravama koje prate robu bude dodatno upisana vrijednost i oznaka T2L te da iste potpiše osoba koja otprema robu.

Međutim sukladno odredbama CZZ i UPCZZ za ambalažu koja se prijavljuje usmeno nije potrebno podnošenje sigurnosnih deklaracija (ISD i USD)