Česta pitanja i odgovori

Molimo Vas slijedeće objašnjenja: 1. Je li pri podnošenju carinske deklaracije za smještanje robe u postupak carinskog skladištenja (71), potrebno upisivanje u PE 12 03 i dokaza o pref. podrijetlu robe (npr. EUR.1)? 2. Priznaje li se dokaz o pref. podrijetlu (npr. EUR.1) prilikom konačnog carinjenja robe, ukoliko nije upisan u deklaraciju za smještaj robe u postupak carinskog skladištenja (71)?
Napomena: EUR.1 je izdan pri izvoznom carinjenju (nije naknadno), prije oko mjesec dana (nije mu istekao rok valjanosti).
 
Vezano uz Vaš upit, a u svezi prilaganja dokaza o podrijetlu prilikom smještaja robe na carinsko skladište upućujemo Vas da dokaz o podrijetlu upišete u PE 12 03 u trenutku smještaja robe na skladište, ukoliko ga imate, međutim trenutno ne postoji obveza njegova upisivanja već je upis preporučljiv (za razliku od privremenog uvoz ili unutarnje proizvodnje kada ga morate upisati).
Svaki dokaz o podrijetlu mora se podnijeti u rokovima valjanosti carinskoj službi zemlje uvoznice (npr. zemlje u okruženju - 4 mjeseca). Podnesen znači priložen uz deklaraciju za puštanje robe u slobodan promet.
Kod robe koja se smješta u carinsko skladište dozvolit će se i zakašnjelo podnošenje (prilaganje uz deklaraciju za puštanje robe u slobodan promet nakon više od 4 mjeseca od izdavanja dokaza) ako su propisani uvjeti za zakašnjelo prihvaćanje zadovoljeni i to ako je u trenutku stavljanja robe u poseban postupak, osim u slučaju naknadnog izdavanja, dokaz o podrijetlu robe dostupan, valjan i evidentiran u evidenciji uvoznika.
Za skladišta je preporučljivo navest zemlju preferenciijalnog podrijetla[1]. Ukoliko je zemlja preferencijalnog podrijetla navedena tada je potrebno navesti i dokaz o podrijetlu. Roba mora biti podnesena carini u rokovima valjanosti dokaza o podrijetlu, a u trenutku puštanja robe u slobodan promet dokaz o podrijetlu mora biti naveden u polju 44 Carinske deklaracije.
Zakašnjelo podnošenje može se odobriti najduže 2 godine od dana izdavanja dokaza o podrijetlu. Detaljnije vodič EK
https://carina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/CTVP//1068179%20PART%20III%20final%20-%20Validity%20of%20proofs%20of%20origin.pdf
Što se tiče prihvaćanja dokaza o podrijetlu, ako on nije upisan u smještajnoj deklaraciji, a u rokovima valjanosti podnosi se uz deklaraciju za puštanje u slobodan promet, sukladno gore navedenom, može se prihvatiti za primjenu preferencijala kod puštanja robe u slobodan promet.
Proizvođači smo odjeće pod vlastitim imenom koje je zaštićeno na području cijelog EU-a. Materijal i sve popratne dodatke za odjeću kupujemo od drugih firmi, te koristimo usluge šivanja, printanja i vezenja iz drugih država članica EU-a. Ukoliko robu prodajemo krajnjim kupcima preko web-shopa i na veliko maloprodajama ukoliko bude potražnje je li nam nužan EUR.1? Nemamo prevelike količine jer smo start up firma. Da li treba nekoj maloprodaji EUR .1 u slučaju da im prodamo npr. 50 kom. tajica.
Ukoliko želite da Vaša roba u zemlji u koju izvozite, a EU s istom ima sklopljen trgovinski sporazum, ima povoljnije tarifno postupanje zatražit ćete izdavanje dokaza o podrijetlu EUR.1 potvrdu, ako vrijednost pošiljke iznosi preko 6000 €, ili ćete sami izdati dokaz o podrijetlu, tzv. izjavu o podrijetlu (za pošiljke do 6000 €), a koja mora biti u potpunosti usklađena s tekstom koji se nalazi u prilogu konkretnog trgovinskog Sporazuma ili Ugovora.
Napominjemo kako je na izvozniku da se odluči hoće li podnijet carini zahtjev za izdavanje dokaza za konkretnu pošiljku ili ne. Ukoliko izvoznik podnosi zahtjev za izdavanje dokaza o podrijetlu, mora carini priložiti svu potrebnu dokumentaciju kojom dokazuje da se radi o robi s podrijetlom, jer carina ne može izdat potvrdu o prometu robe bez da poduzme sve potrebne radnje za provjeru podrijetla proizvoda i ostalih podataka u potvrdi.
Ukoliko izvoznik sam izdaje dokaz o podrijetlu (izjavu o podrijetlu) morat će, ukoliko to carina zatraži, priložiti svu potrebnu dokumentaciju kojom će dokazati da je izvezena roba udovoljila uvjetima za stjecanje podrijetla.
Uvozimo robu iz Indije i do sada smo od našeg dobavljača uvozili robu uz potvrdu o prometu robe Form A. Sada smo dobili obavijest da više neće fizički izdavati obrazac Form A budući da su registrirani u REX system. Što to nama znači i zamjenjuje li nam to Form A obrazac?
Sustav registriranih izvoznika (REX) je sustav samopotvrđivanja podrijetla koji se počeo prvo primjenjivati u okviru sustava Općih carinskih povlastica Unije (Generalized System of Preferences -GSP) od 1. siječnja 2017., a postupno će se početi primjenjivati i u drugim unilateralnim, bilateralnim i multilateralnim preferencijalnim trgovinskim sporazumima EU (kao npr. Trgovinski sporazum EU - Kanada). Temelji se na načelu samo-potvrđivanja podrijetla tj. registrirani izvoznici sami izdaju tvrdnje (izjave) o podrijetlu.
Na tvrdnji o podrijetlu mora biti naznačen registracijski broj ako vrijednost proizvoda s podrijetlom u pošiljci premašuje iznos od 6 000 eura u okviru Općeg sustava carinskih povlastica (GSP).
Tekst tvrdnje o podrijetlu mora biti potpuno usklađen s tekstom koji se nalazi u Prilogu 22-07 Provedbene uredbe EU br. 2015/2447, a sastavlja se isključivo na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku.
Engleska verzija
The exporter … (Number of Registered Exporter) of the products covered by this document declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of … preferential origin according to rules of origin of the Generalised System of Preferences of the European Union and that the origin criterion met is … ….
Tvrdnja o podrijetlu se sastavlja na svim komercijalnim ispravama s imenom i punom adresom izvoznika i primatelja, te opisom proizvoda i datumom izdavanja. Napominjemo kako ste prije podnošenja predmetnog dokaza o podrijetlu u obavezi provjeriti registraciju na web stranicama Europske komisije, odnosno putem linka
http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/eos/rex_validation.jsp?Type=REX&Number=INREX0392048094EC001&Lang=en&Expand=true,
te utvrditi je li registracija valjana. Samo u slučajevima kada je REX broj valjan, možete zahtijevati primjenu preferencijalne stope carine kod uvoza. Ukoliko carinska služba prilikom puštanja robe u slobodan promet utvrdi da REX broj ne postoji ili nije valjan, propisane su prekršajne odredbe.
Na carinskom skladištu imamo orah jezgru (TARIC: 0802 3200 00) koji je primljen od ukrajinskog dobavljača. Uz pošiljku je izdan EUR 1 kojega dostavljamo u privitku. Dobili smo informaciju da je tehnički neispravan, a ne znamo da li dobavljač pred svojim carinskim vlastima ima pravo na izdavanje naknadnog certifikata, tj. na koju odredbu protokola bi se u tom slučaju trebao pozvati?
Dana 01.siječnja 2016. počeo se privremeno primjenjivati Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane, potpisan u Bruxellesu 21. ožujka 2014. i 27. lipnja 2014. Godine (OJ L 321/ 2015). Danom 31.prosinca 2015. prestaje važiti autonomni povlašteni režim i preferencijalni tretman koji je EU davala Ukrajini kroz jednostrane povlastice temeljem Uredbe  Vijeća 374/2014. Isto znači da se od 01. siječnja 2015 godine primjenjuju carinske stope na uvoz robe iz Ukrajine koja se pušta u slobodan promet u EU (kao i pri izvozu iz EU u Ukrajinu) kako su definirane Sporazumom, te se radi primjene preferencijalne carinske stope utvrđene Sporazumom prilaže dokaz o podrijetlu EUR.1, izdan isključivo od strane carinskih tijela, izjava na računu tvrtke ili izjava ovlaštenog izvoznika kojima se dokazuje da roba udovoljava pravila podrijetla temeljem navedenog sporazuma. EUR.1 potvrde izdane prije 01. siječnja 2016., od strane ne-carinskih vlasti Ukrajine (gospodarske komore Ukrajine), ne mogu se prihvatiti, s obzirom na to da je takva EUR.1 potvrda ovjerena od neovlaštenog tijela (PojašnjenjE PEM protokola, čl. 18. (SL EU C/83 iz 2007.)). Za takve pošiljke potrebno je zatražiti naknadno izdan dokaz o podrijetlu robe EUR.1 izdan od carinskih tijela Ukrajine.
Molim vaše mišljenje vezano za izdavanje certifikata o podrijetlu EUR.1 za isporuku broda - TBR 89051010 u Egipat, odnosno koji uvjeti moraju biti zadovoljeni za odobrenje istog?
Brod iz tarifnog broja 8905 će zadovoljiti uvjete za stjecanje podrijetla, odnosno izdavanje certifikata EUR.1 pod sljedećim uvjetom koji vrijedi za čitavo Poglavlje 89 (plovila)  u Protokolu 4 Ugovora o slobodnoj trgovini između Europske unije i Egipta, odnosno Dodatku 1 PEM konvencije koji je zamijenio navedeni Protokol 4: Proizvodnja  od materijala (misli se na materijal bez podrijetla) iz različitog tarifnog broja (misli se na tarifni broj na 4 znamenke), osim tarifnog broja gotovog proizvoda. Međutim, trupovi iz tarifnog broja 8906 (misli se na trupove bez podrijetla) se ne smiju koristiti.
Ako nije zadovoljen ovaj uvjet može se koristiti i alternativni uvjet: Proizvodnja u kojoj vrijednost svih materijala (misli se na materijale bez podrijetla) ne prelazi 40%. Materijalima bez podrijetla se smatraju svi materijali koji nemaju podrijetlo zemlje s kojom je moguća kumulacija podrijetla, s obzirom na zemlju proizvodnje (Hrvatska –EU) i zemlju izvoza, Egipat (Listu zemalja s kojima je moguća kumulacija možete vidjeti u Službenom listu EU serija C – broj 67 od 2016. Godine) .  Zemlje s kojima je, s obzirom na navedenu zemlju proizvodnje, i zemlju izvoza moguća kumulacija podrijetla za materijale koji će sudjelovati u proizvodnji su: Egipat, Europska unija, Švicarska, Island, Norveška, Jordan, Maroko, Tunis i Turska. Navedeno u prethodnoj rečenici znači da materijale koje uvezete iz ovih zemalja možete smatrati materijalima sa podrijetlom, ali samo ako uz njih dođe i dokaz o preferencijalnom podrijetlu, kao što je EUR.1, EUR-MED, izjava na računu, izjava na računu EUR-MED, ili za robu Europskog podrijetla, izjava dobavljača (bilo da se radi o domaćem dobavljaču ili o dobavljaču iz neke od članica Europske unije).  Budući da je u 1. pravilu za stjecanje podrijetla, naveden uvjet da se ne smije koristiti u proizvodnji trupovi iz tarifnog broja 8906 bez podrijetla, navedeni trup mora steći podrijetlo ili mora biti uvezen sa podrijetlom iz navedenih zemalja, zemalja s kojima je s obzirom na zemlju izvoza Egipat moguća kumulacija. Za trup iz tarifnog broja 8906 vrijedi isto pravilo, kao i za finalno plovilo iz tarifnog broja 8905 – Proizvodnja iz različitog tarifnog broja nego što je tarifni broj 8906 (što znači ne smije se krenuti u proizvodnji  od trupa bez podrijetla),  ili proizvodnja u kojoj vrijednost materijala bez podrijetla ne prelazi 40%.  Spomenuli ste  da u proizvodnji trupa krećete od bazičnih sirovina, koje su različitog tarifnog broja od tarifnog broja proizvoda, te prema navedenom trup stječe EU podrijetlo, a time i čitav brod budući da nema više nijedne sirovine, niti poluproizvoda, koji bi se svrstao u tarifni broj 8905.
Tvrtka uvozi robu švicarskog podrijetla iz Švicarske koja se carini s podrijetlom Švicarska (ima EUR 1), ali ako se pojavi kupac u Srbiji tvrtka bi prodala tu istu robu u Srbiju. Kada radimo izvoz, dali je moguće izdati EUR 1 sa Švicarskim podrijetlom, te koji su nam dokumenti potrebni kao dokaz,ukoliko je to moguće?
Ukoliko se uvozi roba švicarskog podrijetla u EU i istu prati pravovaljani dokaz o podrijetlu robe(EUR.1, izjava na računu), za predmetnu robu  koja se izvozi u Republiku Srbiju, moguće je zatražiti izdavanje dokaza o podrijetlu kojim će se potvrditi švicarsko podrijetlo, a temeljem navedenih dokaza o podrijetlu koji su pratili robu prilikom uvoza.
 
Kakav je postupak izdavanja EUR.1 za robu koja se izvozno carini?
Vezano uz Vaš upit a u svezi postupaka izdavanja dokaza o podrijetlu moram Vas uputiti da je postupak stjecanja podrijetla i izdavanja istog propisan svakim pojedinim Protokolom o podrijetlu konkretnog Ugovora o slobodnoj trgovini ili autonomnog ili nekog drugog aranžmana. Sam postupak izdavanja i obvezatnost navođenja načina stjecanja i prilaganja dokazne dokumentacije naveden je i na poleđini zahtjeva za izdavanje potvrde o prometu robe.  Prema tome izvoznik može kod svakog izvoza za konkretnu pošiljku koju izvozi podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe te priložiti dokumentaciju kojom isto dokazuje. Međutim, ukoliko kontinuirano izvozi, može se opredijeliti i za podnošenje zahtjeva za stjecanje statusa Ovlaštenog izvoznika za podrijetlo, te će tada sam davati izjave o podrijetlu bez da se svaki puta obraća carini sa zahtjevom za izdavanje dokaza i dokaznom dokumentacijom.
Znači, na izvozniku je da odluči da li će podnijet carini zahtjev za izdavanje dokaza za konkretnu pošiljku, te tada mora carini i priložiti dokumentaciju kojom isti dokazuje jer carina ne može izdat potvrdu o prometu robe bez da poduzme sve potrebne radnje za provjeru podrijetla proizvoda i ostalih podataka u potvrdi ili će stjecanjem statusa ovlaštenog izvoznika sam deklarirati podrijetlo izjavom ovlaštenog izvoznika na računu ili komercijalnom dokumentu.  Ukoliko carina izdaje dokaz, carinski ured može bilo kada zahtijevati bilo kakve dokazne isprave ili provesti bilo kakvu provjeru koju smatra potrebnom kako bi se provjerilo jesu li ispunjeni uvjeti za stjecanje EU podrijetla. Tek nakon što carinski ured izvrši provjeru koju smatra potrebnom da bi se utvrdilo podrijetlo robe, te čim se osigura stvarni izvoz, potvrda se stavlja na raspolaganje izvozniku.
Nadalje moramo navesti da se nikakva procedura ne mijenja, nego se naglašava ispravnost postupanja koja je u konačnici u interesu izvoznika jer ukoliko se dokaz o podrijetlu vrati na provjeru i rezultati budu negativni, izvoznikov kupac će u državi ugovornici morati platiti propisana carinska davanja, što u konačnici može prenijeti i na izvoznika. Ujedno treba spomenuti i da nepravilno izdavanje podliježe i prekršajnim odredbama.
Napominjemo i da ukoliko je izvoznik proizvođač nije potrebno prilagati izjavu proizvođača (ista nije nigdje propisana) već na poleđini zahtjeva za izdavanje potvrde o prometu robe izvoznik daje informacije o stjecanju podrijetla robe
Nadalje, Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenog 2015. godine (SL L 343/2015) propisano je izdavanje ili sastavljanja dokaza o podrijetlu u EU prema odredbama koje uređuju povlaštenu trgovinu između Europske Unije i određenih zemalja.
Istom je propisano da se kao dokaz o podrijetlu u unutarnjoj trgovini unutar EU koristi Izjava dobavljača a koja mora biti sačinjena sukladno Prilog 22-15 (Izjava dobavljača), odnosno Prilogu 22-16  (Dugoročna izjava dobavljača) navedene Uredbe.
Dobavljači izjavom daju podatke izvozniku vezane uz status proizvoda s obzirom na pravila o povlaštenom podrijetlu Unije. Izvoznici istu koriste kao dokaz, posebice kako bi ga priložili zahtjevu za izdavanje ili sastavljanje dokaza o podrijetlu.
Isto znači, ukoliko izvoznik nije ujedno i proizvođač robe, a u izvozu traži izdavanje dokaza o podrijetlu (EUR.1) ili je isti sastavljen (izjava na računu), u obavezi je priložiti izjavu dobavljača kao dokaz da se radi o robi EU podrijetla.
Napominjemo da je Izjava dobavljača objašnjena Pojašnjenje br. 07 iz 2016. godine a nalazi se na službenim stranicama Carinske uprave Republike Hrvatske. https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/podrijetlo-robe/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave-4065/izjava-dobavljaca/4080
Može li se kao dokaz o podrijetlu iz GSP zemalja primijeniti izjava Ovlaštenog izvoznika i mora li takva izjava biti original?
Ovlašteni izvoznici koji upisuju broj ovlaštenja u izjavu i mogu izdavati izjavu na računu neovisno o vrijednosti robe predviđeni su isključivo u EU. U GSP zemljama bilo koji izvoznik može izdat tvrdnju o podrijetlu do 6000 EUR-a, a za vrijednosti pošiljki iznad navedenog iznosa, izvoznik mora biti registriran u REX sustav. 
Da li je uvoz cigareta (gotovog proizvoda) iz Turske u RH oslobođen carine i pod kojim uvjetom? Da li je bitno podrijetlo ili je dovoljno da je roba proizvedena u Turskoj? Je li bitno podrijetlo duhana? Koje sve dokumente treba priložiti kod uvoza (račun; original potvrda o prometu robe A.TR. i CMR)?
Da bi se predmetna roba (cigarete iz TB 2402) pri uvozu iz Turske u EU carinila po preferencijalnoj stopi carine u EU, za istu, kako ste i naveli morate imati priložen certifikat A.TR s kojim se dokazuje da je roba u Turskoj u slobodnom prometu. Točno ste naveli da za status robe u slobodnom prometu u Turskoj, a ako se radi o robi koja potpada pod carinsku uniju EU-TR,  nije bitno da li je repromaterijal za proizvodnju cigareta uvezen iz trećih zemalja i carinjen  u Turskoj, prethodno proizveden od uvezene i ocarinjene robe ili  je cjelovito dobiven. Navedeno se odnosi i na duhan. Da li je preferencijalna (snižena stopa u odnosu na MFN stopu) ujedno i 0%, morate to prije provjeriti u TARIC sustavu, u ovisnosti od tarifnog broja proizvoda (samih cigareta). Morate, u stvari, znati točan tarifni broj na svih 10 znamenaka. Osim carinske stope za ovaj tarifni broj imate i trošarinu, kao i na kraju PDV.

 
Molim objašnjenje za izjavu proizvođača za teretno vozilo. Vozilo izvozim za Crnu Goru, a firma od koje sam ja kupio vozilo u Republici Hrvatskoj vise ne postoji pa sam stoga dobio izjavu proizvođača za izdavanje Eur1 potvrde. U Osijeku mi ne žele izdatiEur1 potvrdu na osnovu ove izjave.
Vezano uz Vaš upit a koji se odnosi na postupak izdavanja dokaza o podrijetlu moramo Vas uputiti da je postupak stjecanja podrijetla i izdavanja istog propisan svakim pojedinim Protokolom o podrijetlu konkretnog Ugovora o slobodnoj trgovini ili autonomnog ili nekog drugog aranžmana. Sam postupak izdavanja i obvezatnost navođenja načina stjecanja i prilaganja dokazne dokumentacije naveden je i na poleđini zahtjeva za izdavanje potvrde o prometu robe.  Prema tome izvoznik može kod svakog izvoza za konkretnu pošiljku koju izvozi podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe te priložiti dokumentaciju kojom isto dokazuje.
Struktura zahtjeva, a samim time i prilaganja dokumentacije, razlikuje se ovisno radi li se o trgovcu ili proizvođaču.
U slučaju trgovca koji robu preprodaje (odnosi se na Vaš upit) uz zahtjev treba priložiti ili izjavu dobavljača (s unutarnjeg tržišta EU ili Turske ) ili dokaz o podrijetlu (npr. EUR.1, izjava na računu itd.) s kojim je roba uvezena u EU iz trećih zemalja ako se bez daljnje preprodaje u EU roba ponovno izvozi izvan EU.
Nadalje, Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenog 2015. godine (SL L 343/2015) propisano je izdavanje ili sastavljanja dokaza o podrijetlu u Uniji prema odredbama koje uređuju povlaštenu trgovinu između Unije i određenih zemalja.
Istom je propisano da se kao dokaz o podrijetlu u unutarnjoj trgovini unutar EU koristi Izjava dobavljača a koja mora biti sačinjena sukladno Prilogu 22-15 (Izjava dobavljača), odnosno Prilogu 22-16 (Dugoročna izjava dobavljača) navedene Uredbe.
Dobavljači izjavom daju podatke izvozniku vezane uz status proizvoda s obzirom na pravila o povlaštenom podrijetlu Zajednice. Izvoznici istu koriste kao dokaz, posebice kako bi ga priložili zahtjevu za izdavanje ili sastavljanje dokaza o podrijetlu.
Isto znači, ukoliko izvoznik nije ujedno i proizvođač robe, a u izvozu traži izdavanje dokaza o podrijetlu (EUR.1) ili je isti sastavljen (izjava na računu), u obavezi je priložiti izjavu dobavljača kao dokaz da se radi o robi EU podrijetla.
Napominjemo da je Izjava dobavljača objašnjena Pojašnjenjem  br. 07 iz 2016. godine a nalazi se na službenim stranicama Carinske uprave Republike Hrvatske.
https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/podrijetlo-robe/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave-4065/izjava-dobavljaca/4080  
Sukladno navedenome, mišljenja smo da dokumentacija koju navodite nije dostatna s obzirom na to da nije izdana od Vašeg dobavljača niti je izdana u propisanoj formi (računu, otpremnici, dostavnici ili bilo kojem drugom komercijalnom dokumentu).
Iz Srbije se uvozi roba koja je EU podrijetla (ambalaža), a prodavatelj je firma iz Švicarske. Da li može izvoznik iz Srbije izdati dokument o preferencijalnom podrijetlu(EUR 1) koji bi se mogao koristiti kod uvoza u EU kao dokaz za oslobođenje od carine. Znamo da do prije nekog vremena to nije bilo moguće, pa nas interesira da li se išta promijenilo.
Kad pri izvozu robe iz Republike Srbije roba zadrži EU podrijetlo, dokaz o podrijetlu pri uvozu u neku od zemalja članica EU-a može se primijeniti samo za potrebe kumulacije, ali ne i radi primjene povlaštene stope carine. Prema zakonodavstvu EU-a, carinski je tretman robe s podrijetlom iz EU-a izvezene iz EU u Republiku Srbiju i nakon toga ponovo uvezene u EU sljedeći:
-              roba zadržava podrijetlo
-              gubi status robe zajednice.
Slijedom toga, pri ponovnom uvozu u EU i puštanju robe u slobodan promet plaća se osnovna stopa carine, budući da se preferencijalnu stopu carine ne može primjenjivati za robu vlastitog podrijetla nego samo za uvoz robe podrijetlom iz zemlje ugovornice.
Da li dugoročne izjave dobavljača za proizvode koji imaju status preferencijalnog podrijetla, a izdane su za razdoblje 01.01.2016.-31.12.2016., vrijede nakon 01.05.2016.?
Vezano uz Vaš upit a u svezi dugoročne ID i prihvaćanja iste izdane prije 01.05.2016. godine potrebno je naglasiti da je ista prihvatljiva kao dokaz kod izdavanja potvrda o prometu robe neovisno da li je izdana prije ili poslije 01.05.2016.
Ujedno Vas upućujemo da ubuduće od dobavljača kada tražite ID tražite da istu izda s datumom slanja prve pošiljke robe s podrijetlom s time da ista može biti dana za istovrsnu robu za period do maksimalno 2 godine,  ali ne za period od 01.01.-31.12..(naravno, osim ukoliko nije pošiljka uistinu i poslana 01.01.).
Postoji li mogućnost izdavanja EUR1 za robu koja je s EU (njemačkim) pref. porijeklom prodana turskom kupcu, nakon čega je iz Turske prodana u Hrvatsku (ocarinjena je s A.TR dokumentom), te će istu robu hrvatski izvoznik prodati kupcu u Srbiji. Ukoliko je to dozvoljeno, koji dokument je potrebno priložiti pri izvoznom carinjenju za ovjeru EUR1 dokumenta.
Vezano uz Vaš upit a koji se odnosi na postupak izdavanja dokaza o podrijetlu moram Vas uputiti da je postupak stjecanja podrijetla i izdavanja istog propisan svakim pojedinim Protokolom o podrijetlu konkretnog Ugovora o slobodnoj trgovini ili autonomnog ili nekog drugog aranžmana. Sam postupak izdavanja i obvezatnost navođenja načina stjecanja i prilaganja dokazne dokumentacije naveden je i na poleđini zahtjeva za izdavanje potvrde o prometu robe.  Prema tome izvoznik može kod svakog izvoza za konkretnu pošiljku koju izvozi podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe te priložiti dokumentaciju kojom isto dokazuje.
Struktura zahtjeva, a samim time i prilaganja dokumentacije, razlikuje se ovisno radi li se o trgovcu ili proizvođaču.
U slučaju trgovca koji robu preprodaje (odnosi na Vaš upit) uz zahtjev treba priložiti ili izjavu dobavljača (s unutarnjeg tržišta EU ili Turske ) ili dokaz o podrijetlu (npr. EUR.1, izjava na računu itd.) s kojim je roba uvezena u EU iz trećih zemalja ako se bez daljnje preprodaje u EU roba ponovno izvozi izvan EU.
Nadalje,  člancima 61. - 66. Provedbene uredbe komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije, propisano je da se kao dokaz o podrijetlu u unutarnjoj trgovini unutar EU koristi Izjava dobavljača a koja mora biti sačinjena sukladno Prilogu 22-15 (Izjava dobavljača), odnosno Prilogu 22-16 (Dugoročna izjava dobavljača) navedene Uredbe.
Člancima 44 – 51. Odluke br.1/2006 Odbora za carinsku suradnju EZ i Turske od 26. rujna 2006. godine kojom se utvrđuju detaljna pravila za primjenu Odluke broj 1/95 Vijeća za pridruživanje između EZ i Turske (SL L 365, 26.09.2006.),propisano je da se Izjava dobavljača koristi se kao dokaz o podrijetlu robe u smislu trgovine unutar carinske unije (EU, Turska) kao i mogućnosti kumulacije podrijetla za predmetne proizvode sa zemljama s kojima i Europska unija i Turska imaju tu mogućnost. 
Dobavljači izjavom daju podatke izvozniku vezane uz status proizvoda s obzirom na pravila o povlaštenom podrijetlu. Izvoznici istu koriste kao dokaz, posebice kako bi ga priložili zahtjevu za izdavanje ili sastavljanje dokaza o podrijetlu.
Isto znači, ukoliko izvoznik nije ujedno i proizvođač robe, a u izvozu traži izdavanje dokaza o podrijetlu (EUR.1) ili je isti sastavljen (izjava na računu), u obavezi je priložiti izjavu dobavljača kao dokaz da se radi o robi EU podrijetla.
Napominjemo da je Izjava dobavljača objašnjena Pojašnjenjem o primjeni propisa br. 7. IZJAVA DOBAVLJAČA,  a nalazi se na službenim stranicama Carinske uprave Republike Hrvatske.
https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/podrijetlo-robe/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave-4065/pojasnjenja/4066
Sukladno navedenome, mišljenja smo da ukoliko možete dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, odnosno Izjavu dobavljača izdanu sukladno čl. 46. Odluke br.1/2006 Odbora za carinsku suradnju EZ i Turske, može se i zatražiti izdavanje potvrde o prometu robe EUR.1.
S obzirom da poslujemo sa švicarskim tvrtkama, tj. uvozimo robu kao sirovinu i kao trgovačku robu, zanima nas da li je sada olakšano dokazivanje CH podrijetla?
1.            Da li sirovine koje ugrađujemo u novi proizvod možemo računati  kao sirovinu s  podrijetlom, a  izvozimo robu u BiH, Srbiju i Makedoniju?  Da li dokaz mora biti  UCD i izjava ovlaštenog izvoznika ili je dovoljna samo izjava na računu (često nam dolazi švicarska roba ocarinjena u EU, te ju  prikazujemo u Intrastatu kao primitak robe)?  Napominjem da proizvodimo i trgujemo s prehrambenim aromama, te mješavinama mirisnih tvari, tarifni broj 3302.
2.            Da li se može  kod  izvoza švicarske robe u BIH, Srbiju i Makedoniju izdavati zamjenski EUR, ili  je robu potrebno držati pod carinskim nadzorom i slati uz potvrdu o direktnoj pošiljci, kao do sada ?
3.            Da li  je moguće izdati  izjavu za CH podrijetlo (dugoročnu  ili  kratkoročnu) našim kupcima u  Hrvatskoj?

Vezano uz Vaš upit a koji se odnosi na korištenje materijala sa CH podrijetlom u proizvodnji gotovog proizvoda i stjecanja podrijetla, moram Vas uputiti da je postupak stjecanja podrijetla propisan svakim pojedinim Protokolom o podrijetlu konkretnog Ugovora o slobodnoj trgovini ili autonomnog ili nekog drugog aranžmana. U članku koji se odnosi na kumulaciju (npr. Čl.3 Konvencije) navedene su zemlje odnosno teritoriji za koje se može smatrati  da se radi o materijalima s podrijetlom.
U tome nam može pomoči Obavijest Komisije o datumu primjene regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu ili protokolima o pravilima o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija između ugovornih stranaka ove Konvencije (Matrica) jer iz nje se najbolje vide mogućnosti kumuliranja materijala.
Trenutno je moguća kumulacija materijala (zemlje koje navodite u upitu) između EU, CH, XS i MK, dok sa BIH još uvijek nije isto moguće.
Isto znači, ukoliko robu koja dolazi iz CH prati pravovaljani dokaz o podrijetlu za takvu robu se može tražiti izdavanje dokaza o podrijetlu prema XS i MK dok za istu se ne može prema BiH. predmetna roba ne mora biti pod carinskim nadzorom već može biti i u slobodnom prometu.
Napominjem da u sporazumu između CH i MK postoje ograničenja za poljoprivredne proizvode.
Isto vrijedi i za materijale koji se koriste u proizvodnji gotovog proizvoda.
Nadalje, ukoliko robu prati prilikom uvoza pravovaljani dokaz o podrijetlu, prema kupcima u EU može se izdati i Izjava dobavljača te potvrditi CH podrijetlo ali se u istu upisuju zemlje sa kojima je moguća kumulacija (vidjeti matricu).
Molio bih Vas mišljenje o izdavanju preferencijalnog porijekla, naime tkaninu bi uvezli iz Pakistana TB 52102900 90 te bi istu pratila tvrdnja o podrijetlu REX izvoznika. Kod nas bi se izvršila kompletna proizvodnja zaštitne odjeće za rad TB 6203321000 radna jakna, 6203421000 radne hlače i 6203422100 radne hlače s plastronom i naramenicama. Konac, zatvarači i dugmad su porijeklom iz Kine. Zanima nas da li možemo izdati preferencijalno porijeklo prema članicama CEFTA (XS, BA, ME, MK. XK).
Budući da Vaš gotovi proizvod ne može steći podrijetlo temeljem kumulacije podrijetla s obzirom na zemlju podrijetla reprodukcijskog materijala (pamučne tkanine iz Pakistana) i navedene zemlje izvoza (zemlje CEFTE), mora se „ići“ na Listu prerade ili obrade iz Protokola o definiciji proizvoda s podrijetlom u okviru odgovarajućih Ugovora o slobodnoj trgovini između EU i navedene zemlje izvoza, te vidjeti pravilo za stjecanje podrijetla za Vaš gotovi proizvod iz TB 6203. S obzirom da je navedeno pravilo za TB 6203 sljedeće: Proizvodnja od pređe (prediva), znači da  gotovi proizvod ne može steći preferencijalno EU podrijetlo, jer u Vašoj proizvodnji krećete od tkanine bez podrijetla, a ne pređe bez podrijetla. Da ste u svojoj proizvodnji krenuli od pređe bez podrijetla umjesto tkanine bez podrijetla, tada bi Vaš proizvod stekao EU podrijetlo.
Obzirom da Vaš gotovi proizvod ne može steći podrijetlo temeljem nijednog od ova dva pravila, navedeni gotovi proizvod ne može steći EU podrijetlo, s obzirom na navedene zemlje izvoza.
Komitent uvozi, i uvezao je, prehrambeni proizvod iz Makedonije koji sada prodaje kupcu u Crnu Goru, i na istom nema nikakve dorade ni prerade(ostaje u originalnom pakiranju). Robu je pratio dokument o podrijetlu EUR 1 iz Makedonije, i da li sada možemo izdati EUR 1 prema C. Gori sa podrijetlom Makedonija (pošto su obje članice CEFTE), te koji su nam dokumenti potrebni kao dokaz, ukoliko je to moguće.
Čl. 3. stavka 4. Dodatka I. PEM Konvencije SL L 54 29.02.2013 kaže da proizvodi  podrijetlom iz ugovorne strane navedene u stavcima 1 i 2 koji nisu prošli bilo kakvu obradu ili preradu u ugovorenoj stranci izvoza, zadržavaju svoje podrijetlo ako budu izvezeni u neku drugu ugovornu stranu. Uzevši u obzir i datume primjene pravila o podrijetlu kojima se predviđa dijagonalna kumulacija u PEM području SL EU serija C, br. 345 od 21.09.2016., u konkretnom slučaju ukoliko je robu iz Makedonije pratio EUR.1 sa MK podrijetlom i na robi nije ništa rađeno, možete podnijeti zahtjev za izdavanje EUR.1 potvrde o prometu robe kojim ćete potvrđivat MK podrijetlo za Crnu Goru. Prilažete EUR.1 po kom je ta ista roba uvezena u EU.
Pitanje odobravanja preferencijalnog statusa kod uvoza robe vanjske i unutrašnje klime?
Istom pošiljkom, po istoj fakturi ocarinjen je jednak broj unutarnjih i vanjskih klima, čije su jedinične cijene približno jednake. Vanjske jedinice su ocarinjene uz odobravanje povlaštenog statusa, po tarifnoj oznaci (TO)  8415 10 90, a unutarnje su ocarinjene bez povlaštenog status, kao ostale klime po TO 8415 81 00, kako je i inodobavljač izjavio na fakturi.
Na osnovu uvida u tehničku dokumentaciju dostavljenu od inodobavljača zaključili smo da se radi o vanjskim i unutarnjim jedinicama koje su kompatibilne i zajedno čine „split sistem“, koje se na osnovu pravila o razvrstavanju, po vašem mišljenju, razvrstavaju u istu, jednu TO, kao uređaji za klimatizaciju ; kompaktni i razdvojeni; razdvojeni (split) u TO 8415 10 90.
Vaša dilema je kako u ovom slučaju tumačiti član 8. Protokola 2 o definiciji pojma “proizvoda sa porijeklom“ tj. pojam kvalifikacijske jedinice, odnosno ako je jasno da se radi o proizvodu koji se sastoji od „dva dijela“ koja čine sistem, da li odobriti preferencijalno porijeklo i za vanjske i za unutarnje klime, da li uskratiti povlašteni status za vanjske jedinice s obzirom da su iste ostvarile povlašteni status, ili cariniti kroz dva imenovanja iste tarifne oznake, jedno sa povlasticom, drugo bez.
Mišljenja smo da bi dokaz o podrijetlu trebao pratiti cijelu pošiljku, pošto smatramo da istu treba tumačiti kao kvalifikacijsku jedinicu.
Naime, pojam kvalifikacijske jedinice označuje osnovnu jedinicu, tj. osnovni proizvod što treba udovoljiti pravilima stjecanja preferencijalnog podrijetla proizvoda a pojmovno je povezan s osnovnom jedinicom koja se razvrstava u određeni tarifni broj HS-a, sukladno osnovnim pravilima za razvrstavanje robe prema Carinskoj tarifi.
Kako se pošiljka razvrstava, sukladno Općem pravilu 2. u isti tarifni broj HS-a, radi se o nesastavljenom proizvodu, kod dokazivanja podrijetla treba uzeti pravilo iz Popisa prerade uz tarifni broj kompletnog proizvoda.
Stigla nam je pošiljka robe iz Švicarske, međutim vozač je zaboravio uzeti i potvrditi EUR.1 na carini. Tražili smo, te dobili odobrenje za smještaj robe kod korisnika, međutim nakon drugog produženja, te zbog hitnosti robe i nemogućnosti da naknadno dobijemo EUR.1 u realnom roku, robu smo ocarinili uz punu stopu carine. Iz Švicarske su nam poručili da postupak izdavanja EUR.1 traje barem pola godine. Danas smo konačno dobili predmetni EUR. 1. Imamo li pravo na povrat carine?
Podnesite nadležnom carinskom uredu zahtjev za naknadno priznavanje preferencijala uz prilaganje naknadno izdanog dokaza o podrijetlu, te će oni u upravnom postupku donijeti odluku da li je isto prihvatljivo. Prilikom donošenja odluke uzet će se u obzir rokovi valjanosti dokaza, odredbe o povratu duga, identifikacija (povezivanje dokaza o podrijetlu i robe ocarinjene po određenoj carinskoj deklaraciji) i dr.
Napominjem da se sukladno članku 56. (3) CZU, primjena preferencijala odobrava na zahtjev deklaranta ako dotična roba ispunjava za to propisane uvjete. Nadalje, propisano je da se takvu primjenu može  izvršiti naknadno. Iz ovih odredbi jasno proizlazi da se i u slučaju naknadne primjene preferencijala isto ne može vršiti po službenoj dužnost već isključivo na zahtjev deklaranta. Pri tome nisu bitni razlozi zbog kojih preferencijal nije bio primijenjen u trenutku puštanja robe u slobodni promet, da li je deklarant, iako je u tom trenutku posjedovao dokaz o podrijetlu, nije zahtijevao primjenu preferencijala ili je primatelj naknadno pribavio dokaz o podrijetlu/statusu koji nije bio izdan u trenutku izvoza zbog greške ili se radi o nenamjernom propustu ili iznimnim okolnostima ili prvotni dokaz o podrijetlu nije bio prihvaćen iz tehničkih razloga i slično.
Smatra li se da sukladno uvjetima definiranim IPA Uredbom, te Uredbom (EU) br. 952/2013 Carinskom zakoniku Zajednice te Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2446 i Provedbenom uredbom, standardni softver ne podliježe Pravilu o podrijetlu robe?Također bismo Vas zamolili za potvrdu je li standardni softver podlijegao Pravilu o podrijetlu robe temeljem uvjeta definiranih prethodno važećom uredbom (Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2913/92 ?
Vezano uz Vaš upit gdje su  predmeti nabave  razne licence (npr. licence za visoko-dostupan sustav za izradu sigurnosnih kopija podataka, licence za bazu podataka, licence za skladištenje podataka i sl.), naglašavamo da se moramo ograditi na carinsko postupanje. S carinskog stanovišta treba istaknuti da se carini isključivo roba. Ukoliko software dolazi putem interneta, u tom slučaju, s carinskog stanovišta, ne postoji fizički roba koja se uvozi, te isti ne podliježe carinskom postupanju.
Prilikom uvoza software-a koji se nalazi na određenom mediju npr. CD, USB i sl., medij je taj koji podliježe obvezi carinjenja. Radio i telefonski prijenosi i software-a koji dolazi putem telefonske žice ili satelita, a na temelju preporuke WCO-a, ne mogu se klasificirati prema harmoniziranom sustavu i kao takvi ne podliježu postupku carinjenja. Prilikom slanja software-a putem telefonske žice ili satelita javlja se pitanje intelektualnog vlasništva. Transfer intelektualnog vlasništva preko granica nije sam za sebe predmet carinjenja. Međutim, ukoliko se intelektualno vlasništvo prenosi u obliku materijalne forme, tj. na nekom mediju, uz primjenu HS  svrstavanja,  javlja se pitanje naplate carinskih pristojbi. Ujedno napominjemo da se u carinsku vrijednost medija (kod uvoza) na kojem se nalazi softver uključuje i vrijednost licence koju kupac plaća za korištenje softvera.
Ukoliko se vaše pitanje odnosi isključivo na licencu za korištenje nekog softvera koji se ne nalazi fizički na mediju, mišljenja smo da u tom slučaju nemamo robu, već isključivo pravo korištenja nekog oblika intelektualnog vlasništva, te za isto nije niti moguće dati potvrdu o podrijetlu. Ukoliko se pak radi o mediju na kojem je softver isti se razvrstava u carinskoj tarifi prema mediju na kojem je, te u tom slučaju imamo robu za koju se (ukoliko zadovoljava odredbe) može izdati dokaz o podrijetlu. 
Napominjemo da nismo ulazili u uvjete propisane IPA uredbom.
Rasklopni ormari dolaze iz tvornice u Norveškoj , a releji dolaze iz tvornice u Finskoj te se u RH ugrađuju u rasklopne ormare. Finalni proizvod se prodaje u BIH. Možemo li se tvrtki koja izvozi robu u BiH osigurati izdavanje EUR-1 ili drugog dokaza kojim bi njihov kupac u BIH bio oslobođen plaćanja carine. Tbr. rasklopnih ormara je 85372091, a releja 85364900. Finalni proizvod koji se izvozi ima tbr. 85372091. Releji sudjeluju u cijeni proizvoda s oko 10, maksimalno 15 %.
Ne možemo niti u cijelosti niti sa sigurnošću odgovoriti na ovakav upit.
Načelno možemo reći da roba iz tarifnog broja 85372091 a što je tarifni broj finalnog proizvoda koji se izvozi u BiH mora zadovoljiti pravilo s liste obrade i prerade za taj tarifni broj, koja se nalazi u SSP-u EU-BiH. Primarno pravilo, koje ima i alternativno pravilo (primjena je moguća ukoliko primarno nije zadovoljeno) glasi:
Proizvodnja u kojoj  vrijednost svih uporabljenih materijala bez podrijetla ne premašuje 40 % cijene proizvoda FCO tvornica, te unutar tog ograničenja dodatno vrijednost svih uporabljenih materijala bez podrijetla iz tarifnog broja 8538 (razni elektronički sklopovi koji su moguće također sastavni dijelovi gotovog proizvoda) ne premašuje 10 % cijene proizvoda FCO tvornica.
Alternativno pravilo, ukoliko gore navedeno ne može biti zadovoljeno, može se primijeniti sljedeće: Proizvodnja u kojoj vrijednost svih uporabljenih materijala bez podrijetla ne premašuje 30 % cijene proizvoda FCO tvornica.
Napominjemo da sama činjenica da je dio robe proizveden u Finskoj ili Norveškoj ne govori ništa o podrijetlu te robe. Za robu proizvedenu u EU potrebno je imati izjavu dobavljača, kao dokaz o preferencijalnom EU podrijetlu za taj dio robe koji se ugrađuje u gotovi proizvod, kako je propisana Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2015/2447 (vidjeti također POJAŠNJENJE 7 – IZJAVA DOBAVLJAČA na web stranici Carinske uprave - https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/carinska-tarifa-vrijednost-i-podrijetlo/podrijetlo-robe/upute-i-pojasnjenja-carinske-uprave-4065/izjava-dobavljaca/4080 ), a ako dio robe ima Norveško podrijetlo  pri uvozu u EU tada ta roba nema preferencijalno podrijetlo za izvoz u BiH (nepostojanje istih Protokola o pravilima podrijetla između EU-NO i BiH) i mora se ukalkulirati u postotak robe bez podrijetla.  Za izvoz u BiH roba s podrijetlom je samo ona koja ima EU podrijetlo, ili podrijetlo jedne od zemalja CEFTA-e.