Carinski postupak u poštanskom prometu
Roba dostavljena putem pošte koja podliježe carinjenju
Carinjenju podliježe roba koja nema status robe Unije.
Pravila provođenja carinjenja poštanskih i kurirskih pošiljaka od 01. srpnja 2021. godine
Za svu robu kupljenu na daljinu koja dolazi iz trećih zemalja i nema status robe Unije, od 1. srpnja 2021. godine podnose se carinske deklaracije za puštanje u slobodni promet.
Obveza podnošenja deklaracija za robu kupljenu na daljinu primjenjuje se u poštanskom prometu i u prometu robe koju dostavljaju žurni prijevoznici - kurirski operateri (operateri koji pružaju integrirane usluge žurnog i vremenski određenog prikupljanja, prijevoza, carinjenja i dostave paketa, i istodobno tijekom pružanja te usluge prati lokaciju i zadržava nadzor nad tim paketima).
Deklaracije za puštanje u slobodni promet u ime kupca (tj. primatelja robe) podnose sami poštanski operateri ili žurni prijevoznici (kurirski operateri).
Osim podnošenja carinske deklaracije za puštanje u slobodnih promet, poštanski operateri i žurni prijevoznici u ime kupca - primatelja robe poduzimaju i sve ostale radnje prema carinskim tijelima (npr. podnošenje dokumentacije (računa, e-mail komunikacije i sl.), zahtjev za poništenjem deklaracije zbog povrata neodgovarajućih pošiljki, zahtjev za izmjenom deklaracije itd).
Mjesto carinjenja poštanskih i kurirskih pošiljaka
Carinjenje poštanskih i kurirskih pošiljaka vrši se u Područnom carinskom uredu Zagreb, Granični carinski ured Zračna luka i pošta.
Hrvatska pošta d.d. i kurirski operateri u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove podnošenja carinskih deklaracija za puštanje u slobodni promet carinskom tijelu za carinske pošiljke u međunarodnom poštanskom i kurirskom prometu, te u carinskom postupku nastupaju kao carinski zastupnici.
Podnošenje carinske deklaracije
Od 1. srpnja 2021. godine za sve pošiljke robe pristigle u poštanskom i kurirskom prometu, koje nemaju status robe Unije, podnosi se carinska deklaracija. Pri tome se razlikuju vrste deklaracija koje se podnose, ovisno o vrijednosti robe, karakteru pošiljke te vrsti robe:
Ako prodavatelj robe (ili osoba koja osigurava prodaju ili posrednik spomenutih osoba na području EU) koristi IOSS postupak, u trenutku prodaje robe kupcu na daljinu (e-trgovina) pored cijene robe koju prodaje, sam prodavatelj od kupca s područja EU naplaćuje i PDV-a.
Osoba koja koristi IOSS postupak kod prodaje robe registrirana je kod poreznih tijela nadležnih zemalja članica Unije odnosno ima PDV IOSS broj koji navodi na računima, te je zadužena da plaćeni porez koji prikupi od kupaca podmiruje poreznim tijelima.
Ako prilikom prodaje robe iz treće zemlje na područje Unije nije primijenjen IOSS postupak, primjenjuje se tzv. postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz, te se u carinskoj deklaraciji obračunava porez na dodanu vrijednost krajnjem kupcu (za razliku od PDV IOSS postupka gdje se isti obračunava prilikom kupnje robe). Iznos PDV-a obračunat u deklaraciji plaća primatelj pošiljke poštanskom operateru ili žurnom prijevozniku prilikom dostavljanja tj. uručenja pošiljke, te ga na mjesečnoj bazi podmiruje carinskom tijelu. Kod primjene posebnog postupka za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz ne mogu se koristiti snižene stope poreza na dodanu vrijednost, nego isključivo opća stopa PDV-a od 25%.
Pošiljke vrijednosti do 45 EUR koje fizička osoba iz treće zemlje šalje fizičkoj osobi u EU
Pošiljke koje fizička osoba iz treće zemlje besplatno šalje fizičkoj osobi na području EU, čija vrijednost ne prelazi 45 EUR, moraju biti deklarirane carinskoj službi H7 deklaracijom. Pri tome se primjenjuje oslobođenje od carine i PDV-a pri uvozu.
Ove pošiljke ne smiju biti komercijalne naravi.
Pošiljka podrazumijeva robu koja je istodobno otpremljena od istog pošiljatelja istom primatelju i obuhvaćena istim ugovorom o prijevozu (prijevoznom ispravom).
Takve pošiljke moraju biti povremene naravi i sadržavati robu isključivo za osobnu uporabu primatelja ili njegove obitelji.
Podnošenje deklaracije prilikom prijema pošiljaka dostavljenih putem Hrvatske pošte d.d. i onih dostavljenih putem žurnih prijevoznika
Za sve pošiljke stvarne vrijednosti do 150 EUR, a koje su dostavljene putem poštanskih ili žurnih prijevoznika podnosi se H7 deklaracija, dok se za one iznad te vrijednosti podnosi standardna elektronička uvozna deklaracija.
Međutim, za pošiljke u poštanskom prometu moguće je podnijeti H6 deklaraciju za pošiljke koje su kupljene na daljinu ako je njihova vrijednost veća od 150 EUR i ne veća od 1.000 EUR (pod uvjetom da roba nije predmet zabrane i ograničenja). Također, moguće je podnijeti H6 deklaraciju za pošiljke za koje se primjenjuju druga propisana carinska (i porezna) oslobođenja, ako je vrijednost tih pošiljaka do 1.000 EUR (npr. ako se zahtijeva primjena carinskog i poreznog oslobođenja zbog povrata domaće robe koja je prethodno bila izvezena).
Na H6 deklaraciji se obračunava i carina i PDV , ako roba ne zadovoljava uvjete primjene određenog carinskog i poreznog oslobođenja.
Carina se može obračunavati primjenom propisane carinske stope ili primjenom jedinstvene stope od 2,5% na pošiljke koje fizičke osoba šalje fizičkoj osobi besplatno (nekomercijalni karakter), ako vrijednost robe ne prelazi 700 EUR po pošiljci, te ako nije u pitanju roba iz poglavlja 24 Carinske tarife. Ako deklarant želi primjenu povlaštene stope carine mora se podnijeti redovna (H1) carinska deklaracija.
Na predmetnoj H6 „poštanskoj“ deklaraciji primjenjuje se osnovna stopa PDV. Iznimno, snižena stopa od 5% i od 13% može se primijeniti samo ako se radi o knjigama i časopisima, uz ispunjenje ostalih propisanih uvjeta.
Međutim, naglašava se da se na H6 deklaraciji mogu primijeniti i sva carinska (i porezna) oslobođenja propisana Uredbom Vijeća (EZ) br. 1186/2009 od 16. studenog 2009. o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici (SL L 324, 10.12.2009.), osim onih koji se primjenjuju isključivo na H7 deklaraciji.
Uporaba EORI broja prilikom primanja poštanskih pošiljaka
Kada pravne osobe i obrtnici s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članica podnose elektroničku deklaraciju, moraju imati EORI broj.
Fizičke osobe s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj oslobođene su obveze posjedovanja EORI broja kada uvoze ili izvoze robu za svoje osobne potrebe.
Diplomatske misije trećih zemalja također ne moraju imati EORI broj.
Isprave koje se prilažu kod carinjenja poštanskih pošiljaka
Poštanske pošiljke se podnose na carinjenje temeljem valjanog dokaza o vrijednosti robe kao npr. račun, potvrda o plaćanju, internet narudžba, izjava o vrijednosti robe u pošiljci ili ispis zaključenja nadmetanja.
Podnošenje tražene dokumentacije ako carinska služba utvrdi potrebu
Ako je provjerom podataka navedenih u deklaraciji utvrđeno od strane carinske službe da je potrebno dostaviti dodatne podatke ili dokumentaciju, Hrvatska pošta d.d. ili žurni operateri obavijestit će primatelja robe (fizičke ili pravne osobe) o prispijeću pošiljke i zatražiti dokumentaciju vezanu uz kupoprodaju ili primitak predmetne robe. Isto se odnosi prvenstveno na račun o kupoprodaji ili drugi dokument koji dokazuje kupoprodaju i vrijednost predmetne pošiljke, ali može podrazumijevati i ostalu dokumentaciju kao npr. dokaze o plaćanju, narudžbu robe ili izjavu kupca o primitku gratis pošiljke i njezinoj vrijednosti. Od primatelja robe također se mogu zatražiti i ostala pojašnjenja potrebna kako bi se carinski postupak mogao okončati i roba isporučiti primatelju.
U slučaju da u postupku provjere carinsku službenik utvrdi da stvarna vrijednost pošiljke prelazi 150 EUR (ili 1.000 EUR za primjenu H6 deklaracije) ili da se radi o robi koja je predmet zabrana i ograničenja, ne može se koristiti deklaracija sa smanjenim setom podataka H7, nego standardna deklaracija ili H6 deklaracija.
U slučaju da u postupku provjere carinsku službenik utvrdi da H7 ili H6 deklaracija i dalje može biti podnesena, ali da stvarna (poštanska) vrijednost pošiljke ne odgovara onoj deklariranoj od strane deklaranta, a dokumentacija dobivena od primatelja ne otkloni sumnju u ispravnost deklarirane vrijednosti, carina će osporiti deklariranu vrijednost i utvrditi novu obračunsku osnovicu i obračunati davanja.
Primatelj robe može takvu pošiljku prihvatiti i robu preuzeti ili ne prihvatiti predmetnu pošiljku. Ako prihvati pošiljku, a nije suglasan sa novo utvrđenom vrijednosti, primatelj može putem deklaranta nadležnom carinskom uredu podnijeti zahtjev za izmjenom podataka u carinskoj deklaraciji zajedno sa ostalom raspoloživom dokumentacijom kojom potkrepljuje deklariranu vrijednost. Carinska služba ocijenit će svu pristiglu dokumentaciju i navode uvoznika te ukoliko istu prihvati izmijeniti predmetnu carinsku deklaraciju.
Stvarna (intrinzična) vrijednost
Za potrebe točnog utvrđivanja stvarne vrijednosti pošiljke radi primjene određene vrste deklaracija ovisno o vrijednosti pošiljke, stvarna vrijednost definirana je kao:
Obračunska osnovica je iznos na koji se obračunavaju davanja. U slučaju H7 deklaracije na obračunsku osnovicu obračunava se samo PDV. Obračunska osnovica jednaka je zbroju kunskih protuvrijednosti vrijednosti robe i transportnih troškova. Transportni troškovi obuhvaćaju troškove prijevoza i osiguranja do mjesta odredišta.
Na tako obračunatu vrijednost robe obračunava se opća stopa PDV-a . Ukoliko deklarant želi primjenu snižene stope PDV-a potrebno je podnijeti redovnu H1 carinsku deklaraciju.
Poštanska vrijednost
U H6 carinskoj deklaraciji ne postoji podatak o stvarnoj vrijednosti ali postoji podatak o poštanskoj vrijednosti. Međutim neovisno o nazivu podatak o poštanskoj vrijednosti koristi se i kod provjere vrijednosti za određivanje pragova za podnošenje H6 carinske deklaracije (do 1000 eura). Predmetni podatak deklarira Hrvatska pošta d.d. kao deklarant na temelju dobivenih (raspoloživih) podataka o vrijednosti robe. Poštanska vrijednost predstavlja stvarno plaćenu vrijednost za robu koja se prodaje za izvoz u Uniju ili ako se radi o nekomercijalnim pošiljkama cijenu koja bi bila plaćena da se ista prodaje za izvoz u Uniju.
Poštanski troškovi/naknade
Kad govorimo o troškovima koji se uključuju u obračunsku osnovicu za obračun davanja na H6 carinskoj deklaraciji govorimo o poštanskim troškovima. Poštanske pristojbe (troškovi) za robu koja se prevozi u poštanskom prometu do mjesta odredišta uključuju se u carinsku vrijednost robe, uz iznimku mogućih dodatnih poštanskih pristojbi koje se obračunavaju na carinskom području Unije (primjerice trošak carinskog postupka).
Osnovica za obračun davanja na H6 carinskoj deklaraciji
Obračunsku osnovicu za obračun uvoznih davanja na H6 carinskoj deklaraciji predstavlja carinska vrijednost robe koja se izračunava za svaku pojedinu stavku na način da se poštanskoj vrijednosti na (preračunato u kune) dodaju poštanski troškovi (preračunati u kune).
Na tako utvrđenu osnovicu obračunava se carina i ostala davanja (dodatne, zaštitne, antidampinške i kompenzacijske carine i dr.) kao i stopa PDV-a.
Pitanje količinskih ograničenja kod oslobođenja od plaćanja uvoznih davanja u malim pošiljkama nekomercijalnog značaja
Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarina u malim pošiljkama nekomercijalnog značaja koje besplatno šalju fizičke osobe iz trećih zemalja drugim fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj količinski je ograničeno za određene proizvode i to:
Obveza podnošenja izvozne carinske deklaracije za poštanske pošiljke koje se otpremaju u treće države
Za poštanske pošiljke do 1.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti nije potrebno podnositi izvoznu carinsku deklaraciju.
Izvozna carinska deklaracija (elektronska) obvezna je : za pošiljke koje sadrže robu komercijalne naravi čija ukupna vrijednost prelazi 1.000,00 EUR-a; za pošiljke koje sadrže robu komercijalne naravi koje čine dio uzastopnih pošiljaka istovrsnih postupaka; te za robu za koju se zahtjeva povrat plaćene carine ili drugih davanja (osim ako se zahtjev za povrat temelji na poništenju carinske deklaracije za puštanje u slobodni promet pošiljaka stvarne vrijednosti do 150 EUR ili pošiljaka koje fizičke osobe šalju fizičkim osobama vrijednosti do 45 EUR), te za pošiljke robe koja je predmet ograničenja, zabrane ili posebno propisanih formalnosti.
Nepostojanje oznake CE na robi naručenoj putem poštanskog prometa
Oznaka CE obavezna za određene kategorije proizvoda označava da su proizvodi u skladu s zakonodavstvom Europske unije u pogledu bitnih zahtjeva sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite imovine, okoliša te javnog interesa (igračke, niskonaponska oprema i uređaji, građevni proizvodi, strojevi, osobna zaštitna oprema, neautomatske vage, medicinski uređaji, uređaji za hlađenje, oprema pod tlakom, telekomunikacijska oprema). Proizvod koji nema CE oznaku, a ona je za njega obavezna, carinske vlasti ne smiju pustiti u slobodni promet. Ako carinske vlasti pri kontroli robe koja se uvozi utvrde da nedostaje CE oznaka ili propisana dokumentacija, ili da ta roba ima karakteristike na temelju kojih je moguće utvrditi opasnost za zdravlje i sigurnost potrošača, zaustavlja se postupak puštanja robe u slobodni promet i o tome se izvijeste tijela nadležna za nadzor tržišta (Državni inspektorat).
U skladu s Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti proizvoda (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1657.html ), obveze u pogledu sukladnosti vrijede za pravne osobe.
Krivotvoreni proizvodi u poštanskom prometu
Zaštita prava intelektualnog vlasništva jedna je od zadaća carinskih vlasti pri nadzoru robe kod uvoza. Provodi se za robne marke, modele, patente, autorska i druga prava za koje je u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije podnesen zahtjev za zaštitu prava intelektualnog vlasništva. U slučaju sumnje da roba koja se uvozi povređuje prava intelektualnog vlasništva, carinske vlasti robu privremeno zadržavaju i o tome obavještavaju primatelja robe, kao i vlasnika prava intelektualnog vlasništva. Ukoliko se u daljnjem postupanju utvrdi da je došlo do povrede prava, provodi se oduzimanje i uništenje takve krivotvorene robe.
Ostala ograničenja vezana uz određenu vrstu robe
Osim predmeta koji podliježu provjeri sukladnosti proizvoda kod uvoza te provjeri s aspekta zaštite prava intelektualnog vlasništva, postoje i određene vrste robe koje kod uvoza ovisno o namjeni (za komercijalnu uporabu ili za osobnu uporabu) podliježu ograničenjima i zabranama npr. medicinski proizvodi, predmeti opće uporabe, lijekovi, bilje, sjemenje i sadni materijal, meso, mlijeko i njihovi proizvodi itd.
Prije same kupnje robe u trećoj zemlji potrebno je provjeriti može li se određena vrsta robe uvesti ukoliko je uvoz komercijalnog karaktera, ili ukoliko je za fizičke potrebe, je li potrebno i koju vrstu uvozne dozvole je potrebno pribaviti itd.
Mogućnost povrata plaćenih uvoznih davanja, ako naručena roba ne odgovara i pošiljatelj je vrati u zemlju izvoza
Ako primatelj pošiljke robe prodane na daljinu vrati robu primljenu putem poštanskog operatera ili žurnog prijevoznika zbog npr. oštećenja ili jer ista nije odgovarala uvjetima ugovora na temelju kojih je bila kupljena, carinska deklaracija za puštanje u slobodni promet može se poništiti, te primatelj pošiljke ima pravo na povrat plaćenih davanja.
Deklaracija se može poništiti ako je zahtjev za povrat plaćenih davanja podnesen u roku od 90 dana od datuma prihvaćanja carinske deklaracije, te ako je roba izvezena na adresu izvornog dobavljača ili drugu adresu koju je naveo taj dobavljač.
Zahtjev za poništavanjem deklaracije i povratom uvoznih davanja (ili npr. zahtjev za izmjenom deklaracija) podnosi u ime kupca - primatelja robe isključivo poštanski operater ili žurni prijevoznik robe koji je i podnio samu deklaraciju za puštanje u slobodni promet. Zahtjevi se podnose u elektronički sustav za obradu H6 i H7 deklaracija.
Carinjenju podliježe roba koja nema status robe Unije.
Roba koja ima status robe Unije je roba u cijelosti dobivena na carinskom području Unije, roba uvezena iz država ili teritorija koji nisu dio carinskog područja Unije i puštena u slobodni promet na carinskom području Unije, te roba dobivena ili proizvedena u carinskom području Unije od prethodno navedenih roba. Takva roba kreće se unutar carinskog područja Europske unije uz provedbu mjera carinskog nadzora u dijelu zabrana i ograničenja. Međutim takve pošiljke ne podliježu naplati uvoznih davanja (carine i porezi) jer se ne radi o uvozu robe na područje EU.
Primjer: roba podrijetlom iz Kine ocarinjena u drugoj državi članici Europske unije, tj. za koju su plaćena uvozna davanja u toj državi članici smatra se robom Unije. Takva roba kupljena od druge tvrtke iz zemlje članice Europske unije koja dolazi u poštanskom prometu, nije predmet carinjenja.Pravila provođenja carinjenja poštanskih i kurirskih pošiljaka od 01. srpnja 2021. godine
Za svu robu kupljenu na daljinu koja dolazi iz trećih zemalja i nema status robe Unije, od 1. srpnja 2021. godine podnose se carinske deklaracije za puštanje u slobodni promet.
Obveza podnošenja deklaracija za robu kupljenu na daljinu primjenjuje se u poštanskom prometu i u prometu robe koju dostavljaju žurni prijevoznici - kurirski operateri (operateri koji pružaju integrirane usluge žurnog i vremenski određenog prikupljanja, prijevoza, carinjenja i dostave paketa, i istodobno tijekom pružanja te usluge prati lokaciju i zadržava nadzor nad tim paketima).
Deklaracije za puštanje u slobodni promet u ime kupca (tj. primatelja robe) podnose sami poštanski operateri ili žurni prijevoznici (kurirski operateri).
Osim podnošenja carinske deklaracije za puštanje u slobodnih promet, poštanski operateri i žurni prijevoznici u ime kupca - primatelja robe poduzimaju i sve ostale radnje prema carinskim tijelima (npr. podnošenje dokumentacije (računa, e-mail komunikacije i sl.), zahtjev za poništenjem deklaracije zbog povrata neodgovarajućih pošiljki, zahtjev za izmjenom deklaracije itd).
Mjesto carinjenja poštanskih i kurirskih pošiljaka
Carinjenje poštanskih i kurirskih pošiljaka vrši se u Područnom carinskom uredu Zagreb, Granični carinski ured Zračna luka i pošta.
Hrvatska pošta d.d. i kurirski operateri u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove podnošenja carinskih deklaracija za puštanje u slobodni promet carinskom tijelu za carinske pošiljke u međunarodnom poštanskom i kurirskom prometu, te u carinskom postupku nastupaju kao carinski zastupnici.
Podnošenje carinske deklaracije
Od 1. srpnja 2021. godine za sve pošiljke robe pristigle u poštanskom i kurirskom prometu, koje nemaju status robe Unije, podnosi se carinska deklaracija. Pri tome se razlikuju vrste deklaracija koje se podnose, ovisno o vrijednosti robe, karakteru pošiljke te vrsti robe:
- carinska deklaracija za pošiljke čija stvarna vrijednosti ne prelazi 150 EUR sa smanjenim setom podataka u odnosu na standardnu deklaraciju, tzv. H7 deklaracija;
- carinska deklaracija za pošiljke vrijednosti ne veće od 1.000 EUR sa smanjenim setom podataka u odnosu na standardnu deklaraciju koja se koristi samo za poštanske pošiljke, tzv. H6 deklaracija (uz izuzetak pošiljaka stvarne vrijednosti do 150 EUR za koje se podnosi H7 deklaracija), te
- redovita uvozna deklaracija za sve pošiljke koje sadrži robu komercijalne naravi čija ukupna vrijednost prelazi 150 EUR (u kurirskom prometu) ili 1.000 EUR (u poštanskom prometu) u kunskoj protuvrijednosti, ili za pošiljke za robu koja je predmet ograničenja, zabrana ili drugih posebnih formalnosti kod uvoza bez obzira na njezinu vrijednost (npr. trošarinska roba, roba za koju su potrebne uvozne dozvole itd).
Pošiljke zanemarive vrijednosti do 150 EUR
Za pošiljke poslane izravno iz treće zemlje primatelju u EU, čija stvarna vrijednost ne prelazi 150 EUR po pošiljci primjenjuje se oslobođenje od plaćanja carine pri uvozu.
Ovo carinsko oslobođenje se ne može primijeniti na alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode te duhan i duhanske proizvode.
Od 01. srpnja 2021. na komercijalne pošiljke bez obzira na vrijednost obračunava se PDV kod uvoza.
Naplata PDV-a kod ovih pošiljaka vrši se na dva načina:
- posebnim postupkom oporezivanja tzv. IOSS postupak (Import One Stop Shop), ili
- posebnim postupkom za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz.
Ako prodavatelj robe (ili osoba koja osigurava prodaju ili posrednik spomenutih osoba na području EU) koristi IOSS postupak, u trenutku prodaje robe kupcu na daljinu (e-trgovina) pored cijene robe koju prodaje, sam prodavatelj od kupca s područja EU naplaćuje i PDV-a.
Osoba koja koristi IOSS postupak kod prodaje robe registrirana je kod poreznih tijela nadležnih zemalja članica Unije odnosno ima PDV IOSS broj koji navodi na računima, te je zadužena da plaćeni porez koji prikupi od kupaca podmiruje poreznim tijelima.
Ako prilikom prodaje robe iz treće zemlje na područje Unije nije primijenjen IOSS postupak, primjenjuje se tzv. postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz, te se u carinskoj deklaraciji obračunava porez na dodanu vrijednost krajnjem kupcu (za razliku od PDV IOSS postupka gdje se isti obračunava prilikom kupnje robe). Iznos PDV-a obračunat u deklaraciji plaća primatelj pošiljke poštanskom operateru ili žurnom prijevozniku prilikom dostavljanja tj. uručenja pošiljke, te ga na mjesečnoj bazi podmiruje carinskom tijelu. Kod primjene posebnog postupka za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz ne mogu se koristiti snižene stope poreza na dodanu vrijednost, nego isključivo opća stopa PDV-a od 25%.
Pošiljke vrijednosti do 45 EUR koje fizička osoba iz treće zemlje šalje fizičkoj osobi u EU
Pošiljke koje fizička osoba iz treće zemlje besplatno šalje fizičkoj osobi na području EU, čija vrijednost ne prelazi 45 EUR, moraju biti deklarirane carinskoj službi H7 deklaracijom. Pri tome se primjenjuje oslobođenje od carine i PDV-a pri uvozu.
Ove pošiljke ne smiju biti komercijalne naravi.
Pošiljka podrazumijeva robu koja je istodobno otpremljena od istog pošiljatelja istom primatelju i obuhvaćena istim ugovorom o prijevozu (prijevoznom ispravom).
Takve pošiljke moraju biti povremene naravi i sadržavati robu isključivo za osobnu uporabu primatelja ili njegove obitelji.
Podnošenje deklaracije prilikom prijema pošiljaka dostavljenih putem Hrvatske pošte d.d. i onih dostavljenih putem žurnih prijevoznika
Za sve pošiljke stvarne vrijednosti do 150 EUR, a koje su dostavljene putem poštanskih ili žurnih prijevoznika podnosi se H7 deklaracija, dok se za one iznad te vrijednosti podnosi standardna elektronička uvozna deklaracija.
Međutim, za pošiljke u poštanskom prometu moguće je podnijeti H6 deklaraciju za pošiljke koje su kupljene na daljinu ako je njihova vrijednost veća od 150 EUR i ne veća od 1.000 EUR (pod uvjetom da roba nije predmet zabrane i ograničenja). Također, moguće je podnijeti H6 deklaraciju za pošiljke za koje se primjenjuju druga propisana carinska (i porezna) oslobođenja, ako je vrijednost tih pošiljaka do 1.000 EUR (npr. ako se zahtijeva primjena carinskog i poreznog oslobođenja zbog povrata domaće robe koja je prethodno bila izvezena).
Na H6 deklaraciji se obračunava i carina i PDV , ako roba ne zadovoljava uvjete primjene određenog carinskog i poreznog oslobođenja.
Carina se može obračunavati primjenom propisane carinske stope ili primjenom jedinstvene stope od 2,5% na pošiljke koje fizičke osoba šalje fizičkoj osobi besplatno (nekomercijalni karakter), ako vrijednost robe ne prelazi 700 EUR po pošiljci, te ako nije u pitanju roba iz poglavlja 24 Carinske tarife. Ako deklarant želi primjenu povlaštene stope carine mora se podnijeti redovna (H1) carinska deklaracija.
Na predmetnoj H6 „poštanskoj“ deklaraciji primjenjuje se osnovna stopa PDV. Iznimno, snižena stopa od 5% i od 13% može se primijeniti samo ako se radi o knjigama i časopisima, uz ispunjenje ostalih propisanih uvjeta.
Međutim, naglašava se da se na H6 deklaraciji mogu primijeniti i sva carinska (i porezna) oslobođenja propisana Uredbom Vijeća (EZ) br. 1186/2009 od 16. studenog 2009. o uspostavi sustava oslobođenja od carina u Zajednici (SL L 324, 10.12.2009.), osim onih koji se primjenjuju isključivo na H7 deklaraciji.
Uporaba EORI broja prilikom primanja poštanskih pošiljaka
Kada pravne osobe i obrtnici s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj ili u drugim državama članica podnose elektroničku deklaraciju, moraju imati EORI broj.
Fizičke osobe s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj oslobođene su obveze posjedovanja EORI broja kada uvoze ili izvoze robu za svoje osobne potrebe.
Diplomatske misije trećih zemalja također ne moraju imati EORI broj.
Isprave koje se prilažu kod carinjenja poštanskih pošiljaka
Poštanske pošiljke se podnose na carinjenje temeljem valjanog dokaza o vrijednosti robe kao npr. račun, potvrda o plaćanju, internet narudžba, izjava o vrijednosti robe u pošiljci ili ispis zaključenja nadmetanja.
Podnošenje tražene dokumentacije ako carinska služba utvrdi potrebu
Ako je provjerom podataka navedenih u deklaraciji utvrđeno od strane carinske službe da je potrebno dostaviti dodatne podatke ili dokumentaciju, Hrvatska pošta d.d. ili žurni operateri obavijestit će primatelja robe (fizičke ili pravne osobe) o prispijeću pošiljke i zatražiti dokumentaciju vezanu uz kupoprodaju ili primitak predmetne robe. Isto se odnosi prvenstveno na račun o kupoprodaji ili drugi dokument koji dokazuje kupoprodaju i vrijednost predmetne pošiljke, ali može podrazumijevati i ostalu dokumentaciju kao npr. dokaze o plaćanju, narudžbu robe ili izjavu kupca o primitku gratis pošiljke i njezinoj vrijednosti. Od primatelja robe također se mogu zatražiti i ostala pojašnjenja potrebna kako bi se carinski postupak mogao okončati i roba isporučiti primatelju.
U slučaju da u postupku provjere carinsku službenik utvrdi da stvarna vrijednost pošiljke prelazi 150 EUR (ili 1.000 EUR za primjenu H6 deklaracije) ili da se radi o robi koja je predmet zabrana i ograničenja, ne može se koristiti deklaracija sa smanjenim setom podataka H7, nego standardna deklaracija ili H6 deklaracija.
U slučaju da u postupku provjere carinsku službenik utvrdi da H7 ili H6 deklaracija i dalje može biti podnesena, ali da stvarna (poštanska) vrijednost pošiljke ne odgovara onoj deklariranoj od strane deklaranta, a dokumentacija dobivena od primatelja ne otkloni sumnju u ispravnost deklarirane vrijednosti, carina će osporiti deklariranu vrijednost i utvrditi novu obračunsku osnovicu i obračunati davanja.
Primatelj robe može takvu pošiljku prihvatiti i robu preuzeti ili ne prihvatiti predmetnu pošiljku. Ako prihvati pošiljku, a nije suglasan sa novo utvrđenom vrijednosti, primatelj može putem deklaranta nadležnom carinskom uredu podnijeti zahtjev za izmjenom podataka u carinskoj deklaraciji zajedno sa ostalom raspoloživom dokumentacijom kojom potkrepljuje deklariranu vrijednost. Carinska služba ocijenit će svu pristiglu dokumentaciju i navode uvoznika te ukoliko istu prihvati izmijeniti predmetnu carinsku deklaraciju.
Stvarna (intrinzična) vrijednost
Za potrebe točnog utvrđivanja stvarne vrijednosti pošiljke radi primjene određene vrste deklaracija ovisno o vrijednosti pošiljke, stvarna vrijednost definirana je kao:
- za robu komercijalne naravi: cijena same robe ako se ona prodaje radi izvoza na carinsko područje EU; pri tome se u tu cijenu ne uračunavaju troškovi prijevoza i osiguranja (osim ako su uključeni u cijenu i nisu posebno navedeni na računu), kao ni sve druge poreze i pristojbe koje carinska tijela mogu provjeriti iz bilo kojih relevantnih dokumenata;
- za robu nekomercijalne naravi kao cijena koja bi bila plaćena kad bi se roba prodavala radi izvoza u carinsko područje EU.
Osnovica za obračun davanja na H7 carinskoj deklaraciji
Obračunska osnovica je iznos na koji se obračunavaju davanja. U slučaju H7 deklaracije na obračunsku osnovicu obračunava se samo PDV. Obračunska osnovica jednaka je zbroju kunskih protuvrijednosti vrijednosti robe i transportnih troškova. Transportni troškovi obuhvaćaju troškove prijevoza i osiguranja do mjesta odredišta. Na tako obračunatu vrijednost robe obračunava se opća stopa PDV-a . Ukoliko deklarant želi primjenu snižene stope PDV-a potrebno je podnijeti redovnu H1 carinsku deklaraciju.
Poštanska vrijednost
U H6 carinskoj deklaraciji ne postoji podatak o stvarnoj vrijednosti ali postoji podatak o poštanskoj vrijednosti. Međutim neovisno o nazivu podatak o poštanskoj vrijednosti koristi se i kod provjere vrijednosti za određivanje pragova za podnošenje H6 carinske deklaracije (do 1000 eura). Predmetni podatak deklarira Hrvatska pošta d.d. kao deklarant na temelju dobivenih (raspoloživih) podataka o vrijednosti robe. Poštanska vrijednost predstavlja stvarno plaćenu vrijednost za robu koja se prodaje za izvoz u Uniju ili ako se radi o nekomercijalnim pošiljkama cijenu koja bi bila plaćena da se ista prodaje za izvoz u Uniju.
Poštanski troškovi/naknade
Kad govorimo o troškovima koji se uključuju u obračunsku osnovicu za obračun davanja na H6 carinskoj deklaraciji govorimo o poštanskim troškovima. Poštanske pristojbe (troškovi) za robu koja se prevozi u poštanskom prometu do mjesta odredišta uključuju se u carinsku vrijednost robe, uz iznimku mogućih dodatnih poštanskih pristojbi koje se obračunavaju na carinskom području Unije (primjerice trošak carinskog postupka).
Osnovica za obračun davanja na H6 carinskoj deklaraciji
Obračunsku osnovicu za obračun uvoznih davanja na H6 carinskoj deklaraciji predstavlja carinska vrijednost robe koja se izračunava za svaku pojedinu stavku na način da se poštanskoj vrijednosti na (preračunato u kune) dodaju poštanski troškovi (preračunati u kune).
Na tako utvrđenu osnovicu obračunava se carina i ostala davanja (dodatne, zaštitne, antidampinške i kompenzacijske carine i dr.) kao i stopa PDV-a.
Pitanje količinskih ograničenja kod oslobođenja od plaćanja uvoznih davanja u malim pošiljkama nekomercijalnog značaja
Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarina u malim pošiljkama nekomercijalnog značaja koje besplatno šalju fizičke osobe iz trećih zemalja drugim fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj količinski je ograničeno za određene proizvode i to:
- duhanski proizvodi: 50 cigareta, 25 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje ili proporcionalna kombinacija ovih različitih proizvoda;
- alkohol i alkoholna pića: destilirana pića i alkoholi s volumnim udjelom alkohola većim od 22% vol.; nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola od 80 % vol. ili većim: jedna litra, ili destilirana pića i alkoholi te aperitivi s vinskom ili alkoholnom bazom, tafija, sake ili slična pića s volumnim udjelom alkohola od najviše 22 %; pjenušava vina, desertna vina; jedna litra ili proporcionalna kombinacija ovih različitih proizvoda, i mirna vina: dvije litre;
- parfemi: 50 ml parfema ili 250 ml toaletne vode.
Obveza podnošenja izvozne carinske deklaracije za poštanske pošiljke koje se otpremaju u treće države
Za poštanske pošiljke do 1.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti nije potrebno podnositi izvoznu carinsku deklaraciju.
Izvozna carinska deklaracija (elektronska) obvezna je : za pošiljke koje sadrže robu komercijalne naravi čija ukupna vrijednost prelazi 1.000,00 EUR-a; za pošiljke koje sadrže robu komercijalne naravi koje čine dio uzastopnih pošiljaka istovrsnih postupaka; te za robu za koju se zahtjeva povrat plaćene carine ili drugih davanja (osim ako se zahtjev za povrat temelji na poništenju carinske deklaracije za puštanje u slobodni promet pošiljaka stvarne vrijednosti do 150 EUR ili pošiljaka koje fizičke osobe šalju fizičkim osobama vrijednosti do 45 EUR), te za pošiljke robe koja je predmet ograničenja, zabrane ili posebno propisanih formalnosti.
Nepostojanje oznake CE na robi naručenoj putem poštanskog prometa
Oznaka CE obavezna za određene kategorije proizvoda označava da su proizvodi u skladu s zakonodavstvom Europske unije u pogledu bitnih zahtjeva sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite imovine, okoliša te javnog interesa (igračke, niskonaponska oprema i uređaji, građevni proizvodi, strojevi, osobna zaštitna oprema, neautomatske vage, medicinski uređaji, uređaji za hlađenje, oprema pod tlakom, telekomunikacijska oprema). Proizvod koji nema CE oznaku, a ona je za njega obavezna, carinske vlasti ne smiju pustiti u slobodni promet. Ako carinske vlasti pri kontroli robe koja se uvozi utvrde da nedostaje CE oznaka ili propisana dokumentacija, ili da ta roba ima karakteristike na temelju kojih je moguće utvrditi opasnost za zdravlje i sigurnost potrošača, zaustavlja se postupak puštanja robe u slobodni promet i o tome se izvijeste tijela nadležna za nadzor tržišta (Državni inspektorat).
U skladu s Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti proizvoda (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1657.html ), obveze u pogledu sukladnosti vrijede za pravne osobe.
Krivotvoreni proizvodi u poštanskom prometu
Zaštita prava intelektualnog vlasništva jedna je od zadaća carinskih vlasti pri nadzoru robe kod uvoza. Provodi se za robne marke, modele, patente, autorska i druga prava za koje je u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici Europske unije podnesen zahtjev za zaštitu prava intelektualnog vlasništva. U slučaju sumnje da roba koja se uvozi povređuje prava intelektualnog vlasništva, carinske vlasti robu privremeno zadržavaju i o tome obavještavaju primatelja robe, kao i vlasnika prava intelektualnog vlasništva. Ukoliko se u daljnjem postupanju utvrdi da je došlo do povrede prava, provodi se oduzimanje i uništenje takve krivotvorene robe.
Ostala ograničenja vezana uz određenu vrstu robe
Osim predmeta koji podliježu provjeri sukladnosti proizvoda kod uvoza te provjeri s aspekta zaštite prava intelektualnog vlasništva, postoje i određene vrste robe koje kod uvoza ovisno o namjeni (za komercijalnu uporabu ili za osobnu uporabu) podliježu ograničenjima i zabranama npr. medicinski proizvodi, predmeti opće uporabe, lijekovi, bilje, sjemenje i sadni materijal, meso, mlijeko i njihovi proizvodi itd.
Prije same kupnje robe u trećoj zemlji potrebno je provjeriti može li se određena vrsta robe uvesti ukoliko je uvoz komercijalnog karaktera, ili ukoliko je za fizičke potrebe, je li potrebno i koju vrstu uvozne dozvole je potrebno pribaviti itd.
Mogućnost povrata plaćenih uvoznih davanja, ako naručena roba ne odgovara i pošiljatelj je vrati u zemlju izvoza
Ako primatelj pošiljke robe prodane na daljinu vrati robu primljenu putem poštanskog operatera ili žurnog prijevoznika zbog npr. oštećenja ili jer ista nije odgovarala uvjetima ugovora na temelju kojih je bila kupljena, carinska deklaracija za puštanje u slobodni promet može se poništiti, te primatelj pošiljke ima pravo na povrat plaćenih davanja.
Deklaracija se može poništiti ako je zahtjev za povrat plaćenih davanja podnesen u roku od 90 dana od datuma prihvaćanja carinske deklaracije, te ako je roba izvezena na adresu izvornog dobavljača ili drugu adresu koju je naveo taj dobavljač.
Zahtjev za poništavanjem deklaracije i povratom uvoznih davanja (ili npr. zahtjev za izmjenom deklaracija) podnosi u ime kupca - primatelja robe isključivo poštanski operater ili žurni prijevoznik robe koji je i podnio samu deklaraciju za puštanje u slobodni promet. Zahtjevi se podnose u elektronički sustav za obradu H6 i H7 deklaracija.