- Objavljeno: 21.06.2013.
Novi zakon o carinskoj službi
Zakon o carinskoj službi donesen je na sjednici Hrvatskog Sabora 29. svibnja.2013., a objavljen je u NN br. 68/2013 od 07. lipnja 2013.
Novi Zakon o carinskoj službi stupa na snagu 1. srpnja 2013. godine, čime su stvorene zakonske pretpostavke za kvalitetnije ostvarivanje fiskalne uloge carinske službe, kao i uspostave sigurnosne uloge carinske službe.
Isto tako novim Zakonom o carinskoj službi transparentnije su posložene i jasnije definirane carinske ovlasti, a sve za svrhu učinkovitije primjene istih te zaštite Ustavom Republike Hrvatske i zakonom zajamčenih ljudskih prava i temeljnih sloboda osobe prema kojoj se carinska ovlast primjenjuje. Osnaženo je i bitno operacionalizirano postupanje u poslovima nadzora radi suzbijanja svih oblika „sive ekonomije“.
Važno je istaknuti da se pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji u bitnom redefinira uloga carinske službe na način da dosadašnje nacionalno postupanje na graničnoj crti Republike Hrvatske postaje postupanje na vanjskim granicama Europske unije, a što je posljedično zahtijevalo novi ustroj Carinske uprave. Zbog navedenog novim Zakonom predložena je organizacija na Središnji ured, Područne carinske uredu te carinske urede i granične carinske urede što samo oživotvoruje novu ulogu carinske službe koja s jedne strane obavlja poslove na vanjskim granicama Europske unije, a s druge strane u okviru nacionalnog teritorija uz preuzete obveze koje proizlaze iz pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, obavlja i ostale fiskalne zadaće poglavito suzbijanja svih oblika „sive ekonomije“.
Zakon je podijeljen u deset dijelova:
Dio prvi sadrži opće odredbe kojima se propisuje sadržaj Zakona na način da se istim uređuje djelokrug rada, poslovi i organizacija Carinske uprave, carinske ovlasti te obveze i odgovornosti carinskih službenika i njihov radno pravni položaj. Utvrđen je status i naziv Carinske uprave, službeni znak, a definirani su i pojedini pojmovi koji su češće korišteni u daljnjem tekstu Prijedloga zakona.
Dio drugi odnosi se na djelokrug rada Carinske uprave i poslove carinske službe. Propisano je da Carinska uprava obavlja nadzor radi osiguranja pravilne primjene propisa o javnim davanjima i javnopravnim naknadama te osiguranja zaštite zdravlja i života ljudi, životinja, prirode i okoliša kao i drugih općih i javnopravnih interesa. Poimenično su nabrojeni svi poslovi Carinske uprave te propisana suradnja s državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u poduzimanju mjera radi ostvarenja učinkovitog i svrhovitog obavljanja poslova carinske službe, kao i suradnja s drugim tijelima, organizacijama, zajednicama, nevladinim organizacijama, gospodarskim subjektima i njihovim udruženjima i zainteresiranom javnošću radi razvijanja partnerstva u sprječavanju i otkrivanju protupravnog postupanja te olakšavanju trgovine i stvaranju okruženja suradnje i povjerenja s pouzdanim gospodarskim subjektima.
Dio treći odnosi se na unutarnje ustrojstvo, upravljanje i poslove unutarnjih ustrojstvenih jedinica Carinske uprave. U svezi unutarnjeg ustrojstva propisano je da se poslovi iz djelokruga Carinske uprave obavljaju u: 1. Središnjem uredu; 2. područnim carinskim uredima; i 3. carinskim uredima te graničnim carinskim uredima. Propisano je da Carinskom upravom upravlja ravnatelj, koji ima dva zamjenika ravnatelja i više pomoćnika, a da radom područnog carinskog ureda upravlja pročelnik koji je ujedno pomoćnik ravnatelja i koji ima jednog ili više zamjenika. Radom carinskog ureda i radom graničnog carinskog ureda upravlja predstojnik koji može imati jednog ili više pomoćnika. Poimenično su nabrojeni svi poslovi koje obavlja Središnji ured te Područni carinski ured neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica.
Dio četvrti koji je podijeljen u dvije glave sadrži odredbe o carinskim ovlastima koje primjenjuju ovlašteni carinski službenici pri obavljanju poslova carinske službe.
Glava prva odnosi se na opće odredbe kojima su definirane i poimenično navedene carinske ovlasti te propisan način i opseg njihove primjene. Carinske ovlasti su: 1. prikupljanje, procjena, evidentiranje, obrada i korištenje podataka i obavijesti; 2. pregled dokumentacije te provjere vjerodostojnosti i istinitosti isprava; 3. provjera istovjetnosti osoba; 4. provjera statusa i svojstva robe; 5. pozivanje; 6. davanje upozorenja i naredbi; 7. privremeno ograničenje slobode kretanja; 8. pregled osoba; 9. pregled robe; 10. praćenje, zaustavljanje, pregled i pretraga prometnih sredstava; 11. ulazak, pregled i pretraga poslovnih prostorija, prostora i objekata; 12. privremeno oduzimanje robe i isprava; i 13. uporaba sredstava prisile. Propisano je da se pojedine carinske ovlasti mogu propisati i drugim zakonom.
Glava druga sadrži odredbe kojima je posebno razrađen opseg i način primjene svake naprijed navedene carinske ovlasti.
Dio peti odnosi se na unutarnji nadzor i unutarnju kontrolu. Carinska uprava provodi unutarnji nadzor nad zakonitošću rada i pravilnom primjenom propisa iz svoje nadležnosti sa ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti te ujednačavanja prakse rada, a unutarnju kontrolu sa ciljem otkrivanja, utvrđivanja i sprječavanja kršenja zakonitosti rada i pravila službe od strane carinskih službenika.
Dio šesti odnosi se na prekršajni postupak gdje je definiran pojam carinsko-prekršajnog postupka kao prekršajni postupak koji Carinska uprava vodi za prekršaje propisane ovim Zakonom, Zakonom o provedbi carinskih propisa Europske unije, Zakonom o trošarinama i zakonima o posebnim porezima te prekršaje koji su takvima označeni drugim zakonom ili je provedba prekršajnog postupka stavljena u nadležnost Carinske uprave. Carinsko-prekršajni postupak Carinska uprava pokreće i vodi po službenoj dužnosti, a iznimno se može voditi na temelju optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja koji je ovlašten neposredno provoditi ili nadzirati provođenje propisa iz nadležnosti Carinske uprave te u drugim slučajevima propisanim odredbama Prekršajnog zakona. Carinsko-prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Vijeće za prekršaje nadležnog carinskog ureda, a Vijeće za prekršaje Središnjeg ureda odlučuje kada je propisana obveza odlučivanja u izmijenjenom sastavu vijeća za prekršaje te u drugim slučajevima propisanim Prekršajnim zakonom. Središnji ured i carinski ured mogu imati i više vijeća za prekršaje. Vijeće za prekršaje ima predsjednika i dva člana koji su ovlašteni carinski službenici, a imenuje ih ministar financija na prijedlog ravnatelja Carinske uprave.
Dio sedmi koji je podijeljen u pet glava sadrži odredbe o posebnosti u pravima, obvezama i odgovornosti carinskih službenika.
Glava prva sadrži opće odredbe o izboru i razrješenju ravnatelja, zamjenika i pomoćnika ravnatelja te ostalih rukovodećih službenika, prijemu, rasporedu, privremenom premještaju te periodičnoj promjeni mjesta rada carinskih službenika. Istom glavom propisane su zapreke ovlaštenim carinskim službenicima radi provođenja nadzora kod osoba s kojima su u poslovnim ili privatnim odnosima, obveza da u svim uvjetima moraju osigurati neometano obavljanje određenih poslova, obveza namjenskog korištenja informacija, podatka ili saznanja, obveza čuvanja vlastite sigurnosti i zdravlja na radu, kao i sigurnosti i zdravlja ostalih osoba te javne imovine ako je to ovisno o njihovim postupcima, odredbe o odgovornost za štetu koju ovlašteni carinski službenik počini trećim osobama te prava carinskih službenika u slučaju privremene ili trajne spriječenosti za rad zbog nesreće na radu ili profesionalne bolesti.
Glava druga sadrži odredbe o radnom vremenu ustrojstvenih jedinica Carinske uprave.
Glava treća sadrži odredbe o plaćama i klasifikaciji radnih mjesta te zvanjima carinskih službenika. Ovisno o složenosti poslova, stručnoj spremi, carinskom zvanju, stupnju odgovornosti i ovlasti za donošenje odluka te samostalnosti u radu, radna mjesta carinskih službenika klasificirana se u tri kategorije i to: 1. radna mjesta rukovodećih carinskih službenika; 2. radna mjesta viših carinskih službenika; i 3. radna mjesta nižih carinskih službenika. Utvrđena su i carinska zvanja: 1. glavni carinski savjetnik; 2. viši carinski savjetnik; 3. samostalni carinski savjetnik; 4. carinski savjetnik; 5. mlađi carinski savjetnik; 6. viši carinski nadzornik; 7. samostalni carinski nadzornik; 8. carinski nadzornik; 9. mlađi carinski nadzornik; 10. viši carinik; 11. samostalni carinik; 12. carinik; i 13. mlađi carinik.
Glava četvrta sadrži odredbe o stručnom osposobljavanju carinskih službenika.
Glava peta sadrži odredbe o carinskim priznanja i nagradama (godišnja nagrada, prigodna nagrada i zahvalnica).
Dio osmi odnosi se na odgovornost carinskih službenika za povrede službene dužnosti. Poimenično su navedene teške i lakše povrede službene dužnosti izvan propisanih Zakonom o državnim službenicima. Ustrojeni su prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud Carinske uprave u sjedištu Središnjeg ureda Carinske uprave u Zagrebu, propisana njihova struktura, način postupanja te određena visina naknade za rad službenika imenovanih za tajnika suda, predsjednika ili člana pojedinog vijeća ili kao zapisničara.
Dio deveti sadrži prekršajne odredbe koje propisuju novčane kazne za prekršaje nastale povredom odredbi ovoga Zakona.
Dio deseti sadrži prijelazne i završne odredbe u kojima se navodi da carinski službenici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na poslovima srednje stručne spreme, a nisu završili četverogodišnje školovanje, mogu obavljati poslove slobodnog radnog mjesta srednje stručne spreme. Nadalje se propisuje nastavno postupanje prema dosadašnjim propisima u postupcima koji nisu dovršeni do stupanju na snagu ovoga Zakona. Navode se rokovi za donošenje podzakonskih propisa i primjenjivanja odredbi postojećih podzakonskih propisa ako one nisu suprotne odredbama ovog Zakona. Završno se određuje dan stupanja na snagu Zakona osim odgođene primjene odredbi članaka 64. do 67. koje se odnose na provedbu javnih natječaja za izbor ravnatelja, zamjenika ravnatelja i pomoćnika ravnatelja.