- Objavljeno: 07.06.2006.
Neki od aspekata kod uvoza plovila
U slučaju kada hrvatski državljanin sa prebivalištem u Hrvatskoj kupuje plovilo u inozemstvu i uvozi ga u Hrvatsku kao privatna osoba te isto želi uvozno ocariniti obračun uvoznih davanja vrši se na jedinstvenoj carinskoj deklaraciji (uvoznik je podnosi carinarnici) za carinski postupak puštanja robe u slobodan promet. Plovilo se u tom postupku mora istovremeno podnijeti carinarnici radi pregleda i provjere u deklaraciji upisanih podataka.
Za plovilo, kao i za svaku drugu vrstu strane carinske robe, princip obračuna uvoznih davanja je isti – za obračun uvoznih davanja primjenjuju se propisi važeći na dan nastanka carinskog duga. Za plovilo za koje bi se danas podnijela naprijed navedena deklaracija, znači da bi carinski dug nastao danas, obračunala bi se davanja propisana pozitivnim propisima: carinska stopa, posebni porez i porez na dodanu vrijednost.
Carina, tj. stopa carine pri uvozu (propisana je u Uredbi o Carinskoj tarifi za 2006.g.) može biti osnovna stopa carine ili povlaštena carina (ako se plovilo uvozi iz zemlje s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o slobodnoj trgovini), a obračunava se na carinsku osnovicu (to je u kunama utvrđena carinska vrijednost robe).
Svota posebnog poreza za plovila propisana je Zakonom o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, a ta svota ne ovisi o vrijednosti robe već o tehničkim karakteristikama plovila (dužina plovila, postojanje polukabine ili kabine, postojanje motora). Zbroj carinske vrijednosti robe, svote carine i posebnog poreza na plovila čini poreznu osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost po stopi od 22 %. Znači, iznos za plaćanje (uvozni carinski dug) čini zbroj iznosa na ime carinske stope, na ime posebnog poreza i na ime poreza na dodanu vrijednost.
Znači, kao što je gore navedeno, porezna osnovica posebnog poreza kod plovila ovisi o dužini, a utvrđena je u metrima.
Određivanje dužine plovila u smislu porezne osnovice nije predviđeno zakonom o posebnom porezu kojim je uređeno plaćanja posebnoga poreza.
Navedeno je uređeno drugim posebnim propisima a to su Pomorski zakonik (“Narodne novine”, br. 181/04). i Pravilnik o brodicama i jahtama (“Narodne novine”, br. 27/05).
U navedenim propisima navodi se da mjesno nadležna lučka kapetanija prema sjedištu tvrtke provodi baždarenje brodica što između ostaloga znači i određivanje dužine plovila prema pravilima Hrvatskog registra brodova.
Visina posebnog poreza iznosi za:
3.1. Plovila preko 8 metara
- Bez kabine (članak 6. stavak 1. točka 2. pod točka 2.1. Zakona)
|
DUŽINA PLOVILA U METRIMA preko do |
POSEBNI POREZ U KUNAMA | |
|
8 |
12 |
6.000,00 |
|
12 |
15 |
18.000,00 |
|
15 |
|
48.000,00 |
- S kabinom ili polukabinom (članak 6. stavak 1. točka 2. pod točka 2.2. Zakona)
|
DUŽINA PLOVILA U METRIMA preko do |
POSEBNI POREZ U KUNAMA | |
|
8 |
12 |
15.000,00 |
|
12 |
15 |
60.000,00 |
|
15 |
|
150.000,00 |
3.2. Plovila do 8 metara s ugrađenim, neugrađenim ili s izvanbrodskim motorom snage preko 35 kW
- Članak 6. stavak 5. Zakona propisuje da se posebni porez plaća na plovila:
1. bez kabine dužine do osam metara s ugrađenim, neugrađenim i s izvanbrodskim
motorom snage preko 35 kW, u visini od 6.000,00 kuna,
2. s kabinom i polukabinom dužine do osam metara s ugrađenim, neugrađenim i s izvanbrodskim motorom snage preko 35 kW, u visini od 15.000, 00 kuna.
3.3. Plaćanje posebnog poreza na plovila s neugrađenim ili izvanbrodskim motorom snage preko 35 kW prije registracije plovila (članak 6. stavak 6. Zakona)
Ako posebni porez na plovila do osam metara s neugrađenim ili izvanbrodskim motorom snage preko 35 kW nije obračunat i plaćen u trenutku uvoza, odnosno isporuke, plaća se prije registracije motornog plovila.
PRIMJER
Slučaj redovnog uvoza plovila (puštanje u slobodan promet u Republici Hrvatskoj) prema propisima npr. na dan 29.06.2006.
- motorna brodica, dužine preko 15 m, s kabinom, 2.000.000,00 eura, bez primjene povlaštene carinske stope, za uporabu u osobne svrhe (sport i razonoda)
-
- 2.000.000,00 eura x 7,260262 kn = 14.520.524,00 kn za carinsku osnovicu
- na carinsku osnovicu od 14.520.524,00 x carinska stopa od 8% = 1.161.641,92 kn
- za plovilo s kabinom, od 12 do 15 m dužine - posebni porez je 60.000,00 kn, a
za plovilo s kabinom, preko 15 m dužine – posebni porez je 150.000,00 kn
- porezna osnovica: 14.520.524,00 kn +1.161.641,92 kn+150.000,00 kn
---------------------------------------------------------------
: 15.832.165,92 kn x 22% PDV = 3.483.076,50 kn PDV
ZA PLATITI: 1.161.641,92 kn – carinska stopa 8%
150.000,00 kn - posebni porez
3.483.076,50 kn – porez na dodanu vrijednost
UKUPNO: 4.794.718,42 kn
Napomena: carinska stopa je propisana za tarifne stavke u koje se roba razvrstava sukladno Uredbi o carinskoj tarifi za 2006. godinu („NN“, br.14/05-37/06). U ovom primjeru, prema danim podacima o plovilu (u carinskom postupku podliježe pregledu), za potrebe traženog obračuna plovilo je razvrstano u tarifni stavak 8903 92 10 Carinske tarife, za koji je propisana osnovna stopa carine od 8 %. Međutim, za slučaj da je plovilo podrijetlom iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovor o povlaštenom trgovinskom režimu, za taj je tarifni stavak stopa carine „sl“.
Za gore navedene podatke pravni izvori su: Carinski zakon („Narodne novine“, br.94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05), Zakon o Carinskoj tarifi („Narodne novine“, br.61/00, 117/00), Uredba o Carinskoj tarifi („Narodne novine“, br.145/05), Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove („Narodne novine“, br.139/97, 105/99, 55/00, 127/00, 107/01, 95/04), Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“, br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 48/04, 82/04, 90/05).
Kada govorimo o privremenom uvozu plovila moramo razlikovati da li plovilo privremeno u Republiku Hrvatsku uvozi strani ili naš državljanin koji ima pravo na privremeni uvoz plovila uz potpuno oslobođenje od carinskih davanja, ili plovilo u Republiku hrvatsku uvozi naš državljanin (može imati i dvojno državljanstvo) koji nema pravo na privremeni uvoz uz potpuno oslobođenje od carinskih davanja.
Ako osoba ima dvojno državljanstvo (hrvatsko i neko drugo) bitna okolnost kod uvoza plovila uz potpuno oslobođenje od carinskih davanja je okolnost da li se naš državljanin vratio u RH i tu živi, radi ostvaruje dohodak ,ostvaruje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja…
Ako se takva osoba nalazi u RH i u RH ostvaruje sva gore navedena prava ista je dužna plovilo uvesti u RH i za njega platiti cjelokupni carinski dug.
Ako naš državljanin sva gore navedena prava ostvaruje u inozemstvu, takvo plovilo može uvesti u RH uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznog carinskog duga, temeljem carinskih propisa (pravo na privremeni uvoz prema članku 265. Uredbe za provedbu carinskog zakona imaju hrvatski državljani koji u inozemstvu raspolažu stambenim prostorom po osnovi vlasništva ili drugoj osnovi, posjeduju dozvolu rada u odnosnoj državi, te stvarno zbog obavljanja rada borave u toj državi. Ispunjavanje ovih okolnosti odnosne osobe moraju dokazati vjerodostojnim ispravama - o raspolaganju stambenim prostorom, posjedovanju dozvole rada, zaposlenju, te ispravama o isplatama plaće, uplatama zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja, i sl.), i temeljem Konvencije o privremenom uvozu (Istambulska Konvencija).
Znači, kada je riječ o privremenom uvozu, Konvencija o privremenom uvozu („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, br 16/98), u okviru „Aneksa C“, također omogućava privremeni uvoz plovila uz potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja, uz propisane uvjete da su registrirana izvan carinskog područja zemlje privremenog uvoza, te da ih rabe osobe s prebivalištem također izvan toga carinskog područja, ali isključivo u privatne, a nikako u komercijalne svrhe.
Isto propisuju i carinski propisi, pa je tako prema odredbama članka 265. Uredbe za provedbu carinskog zakona (“Narodne novine”, br. 161/03, 69/06), potpuno oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja odobriti će se kod privremenog uvoza cestovnih, željezničkih, zračnih, morskih i riječnih prijevoznih sredstava, ukoliko su ispunjena dva uvjeta:
- da su registrirana izvan carinskog područja Republike Hrvatske i na ime osobe izvan carinskog područja, a ako nisu registrirana da su u vlasništvu osoba sa sjedištem izvan carinskog područja Republike Hrvatske, te
- da ih upotrebljava osoba s uobičajenim boravkom izvan carinskog područja Republike Hrvatske.
Iz gornjih odredbi hrvatskih carinskih propisa proizlazi da institut privremenoga uvoza prema „Aneksu C“ Konvencije o privremenom uvozu, mogu rabiti, kako strani državljani, koji svojim plovilima dolaze na privremeni boravak u Republiku Hrvatsku, tako i hrvatski državljani koji imaju uobičajeno mjesto stanovanja izvan carinskoga područja RH, što znači da u carinskom području izvan carinskog područja RH imaju prebivalište ili uobičajeno boravište.
Važno je za napomenuti da pravo na privremeni uvoz bez carinskih formalnosti, ne isključuje odnosnu osobu od obveze poštivanja drugih pravila, koja su propisana za ovaj carinski institut - uredne registracije plovila u inozemstvu, maksimalnog razdoblja privremenoga uvoza, obvezatan povratak privremeno uvezene robe u inozemstvo ili predaja iste na čuvanje ovlaštenoj osobi, obavljanje drugih formalnosti koje proizlaze iz drugih propisa (primjerice pomorskih).
Neispunjavanje nekih od navedenih uvjeta za privremeni uvoz ima za posljedicu zlouporabu instituta privremenog uvoza propisanih Konvencijom i carinskim propisima, te predstavlja obilježje djela carinskog prekršaja.
Inače općenito govoreći o korištenju plovila pod stranom zastavom, plovila sa stranom zastavom koriste se sukladno svim propisima koji se primjenjuju na plovilo sa stranom zastavom kada dolazi u teritorijalne vode RH a što je propisano Uredbom o uvjetima za dolazak i boravak stranih jahti i brodica namijenjenih športu i razonodi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH („Narodne novine“ broj 40/06).
Kao što za privatnu uporabu plovila mogu uvoziti fizičke osobe, tako plovila za svoje potrebe mogu uvoziti i pravne osobe. Tu znači moramo razlikovati uvoz plovila za potrebe pravne osobe ili za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Kada je u pitanju uvoz za potrebe pravne osobe pravna osoba dužna je platiti cijeli carinski dug koji obuhvaća carinu, PDV i trošarinu ukoliko je ista propisana.
Kada je u pitanju uvoz za obavljanje gospodarske djelatnosti, najčešće postavljana pitanja pred ljetnu sezonu su pitanja vezana za uvoz plovila za obavljanje charter djelatnosti pa je stoga bitno znati da ako pravna osoba želi uvesti plovilo za obavljanje charter djelatnosti, ista mora za tu djelatnost biti registrirana, i tada u slučaju uvoza plovila (puštanje u slobodan promet plovila) plovilo se razvrstava u odgovarajuće tarifne oznake za plovila koja obavljaju charter djelatnosti, u tarifnom broju 8903 Carinske tarife, te se time carina obračunava po stopi „Slobodno“, a ujedno budući da služe za obavljanje gospodarske djelatnosti se ne obračunava posebni porez. No, kao pretporez plaća se PDV po stopi od 22%.
PRIMJER:
Poduzeće B podnijelo je carinsku deklaraciju za postupak puštanja u slobodan promet motorne brodice s kabinom duljine 12 metara. Carinska vrijednost plovila je 9.000.000,00 kuna.
Uz carinske isprave priložena je i registracija trgovačkog društva uvoznika- primatelja (vlasnika) plovila da je registriran za iznajmljivanje plovila (charter).
Uvoznik odnosno primatelj plovila (vlasnik) iz polja 8 JCD-a korisnik je odobrenja za primjenu povlaštene stope carine i oslobođenja od plaćanja posebnog poreza. Plovilo će kod lučke kapetanije biti registrirano na njegovo ime odnosno knjižica plovila glasiti će na primatelja iz polja 8 JCD-a. Stoga, valja razlikovati tko rabi plovilo. Ako plovilo rabi vlasnik za vlastitu razbribrigu ili za bavljenje športom (dakle za sebe), tada su ona predmet oporezivanja posebnim porezom. Međutim, ako ih iznajmljuje drugima za njihovu razbribrigu ili bavljenje športom tada su predmet gospodarske djelatnosti, te nisu predmet oporezivanja.
Kod postupka naknadne kontrole nadležna carinarnica može utvrditi je li se predmetno plovilo zaista koristi za tako deklariranu namjenu jer je sukladno članku 94. Carinskog zakona plovilo pušteno u slobodan promet uz smanjenu ili nultu stopu carine pod carinskim nadzorom radi uporabe u posebne svrhe.
1. svota carina = 0 ,00 kuna
- predmetno plovilo namijenjeno za djelatnost iznajmljivanja (charter) razvrstava se u tarifnu oznaku Carinske tarife 8903 92 10 10 sa stopom carine «slobodno».
2. svota posebnog poreza = 0 ,00 kuna
- člankom 7. stavak 4. Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove predviđeno je oslobođenje od plaćanja posebnog poreza ukoliko je namijenjeno za obavljanje registrirane djelatnosti.
- 3. svota poreza na dodanu vrijednost= 1.980.000,00 kuna
- porezna osnovica= 9.000.000,00 kuna (carinska vrijednost
- 9.000.000,00 kuna x 22% = 1.980.000,00 kuna
4. ukupna davanja pri carinjenju iznose 1.980.000,00 kuna a čini je svota poreza na dodanu vrijednost što je za registriranog poreznog obveznika koji je u sustavu PDV-a pretporez kojega već u provom obračunskom razdoblju može odbiti od svoje porezne obveze (članak 20. Zakona o porezu na dodanu vrijednost).
Ako bi se u opisanom slučaju radilo o uvozu plovila za potrebe sportskog kluba koji će služiti za obavljanje djelatnosti kluba, ne plaća se posebni porez (oslobođenje od plaćanja posebnog poreza za obavljanje djelatnosti). Da s takvim plovilom obavljaju registriranu djelatnost, vlasnici su dužni dokazati rješenjem o obavljanju djelatnosti, odnosno aktom o upisu u sudski registar kojeg prilažu prijavi.
Tijekom cijele godine, sukladno svojim ovlastima Carinska Uprava u suradnji sa ostalim državnim institucijama, Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, Lučkom kapetanijom, te Ministarstvom unutarnjih poslova provodi mjere carinskog nadzora i carinske provjere nad plovilima koja su smještena u lukama, pristaništima kao i na cijelom teritorijalnom moru Republike Hrvatske.
U slijedećoj tabeli prikazan je broj obavljenih kontrola u periodu od 2004. do 2006. godine koje su provedene nad plovilima koja su bila smještena u lukama, pristaništima ili su plovila unutar teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
|
CAR |
BROJ KONTROLA U PERIODU OD 01.01.2004-31.12.2005.. |
BROJ KONTROLA U PERIODU OD 01.01 - 31.05.2006. |
BROJ KONTROLA U PERIODU | |||
|
OD 01.01.2004 - 31.05.2006 | ||||||
|
BROJ KONTROLA |
BROJ NEPRAVILNOSTI |
BROJ KONTROLA |
BROJ NEPRAVILNOSTI |
BROJ KONTROLA |
BROJ NEPRAVILNOSTI | |
|
DU |
201 |
68 |
26 |
15 |
227 |
83 |
|
PU |
78 |
74 |
26 |
5 |
104 |
79 |
|
RI |
4722 |
190 |
0 |
0 |
4722 |
190 |
|
SP |
528 |
36 |
9 |
0 |
537 |
36 |
|
ŠI |
46 |
17 |
39 |
2 |
85 |
19 |
|
ZD |
123 |
38 |
6 |
0 |
129 |
38 |
|
KR |
0 |
0 |
13 |
0 |
13 |
0 |
|
|
5698 |
423 |
119 |
22 |
5817 |
445 |
Kada se nakon obavljenih kontrola utvrde nepravilnosti vezane za uporabu plovila pod stranom zastavom, pokreću se postupci za naplatu carinskog duga i poreza, za plovila čiji vlasnici suprotno odredbama Carinskog zakona i Konvencije o privremenom uvozu koriste plovila.
Isto tako, ako su ostvarene sve zakonske pretpostavke, protiv vlasnika plovila pokreću se i prekršajni postupci koje provode Vijeća za prekršaje nadležne carinarnice.
Prekršaji za navedenu protupravnu uporabu plovila propisani su Carinskim zakonom člankom 241. stavak1. točka 10. te je za iste predviđena novčana kazna, za pravnu osobu u iznosu od 3.000,00 do 900.000,00 kuna, a za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 1.000,00 do 100.000,00 kuna.
U slijedećim tabelama prikazani su podaci vezani za naplatu carine i poreza posebno prikazani za svaku pojedinu godinu – 2004., 2005. i 2006. zaključno sa 31.5., kao i podaci o broju pokrenutih prekršajnih postupaka, broju donesenih rješenja i iznosima izrečenih novčanih kazni.
2004. godina
|
CARINSKO-UPRAVNI POSTUPAK-NEOSNOVANA PRIMJENA ISTAMBULSKE KONVENCIJE | ||||||
|
2004. GODINA | ||||||
|
CACA |
UKUPAN BROJ POKRENUTIH POSTUPAKA |
UKUPAN BROJ RJEŠENJA S OBRAČUNOM |
UKUPANO UTVRĐENI IZNOS ZA PLAĆANJE PO RJEŠENJIMA |
IZNOS UPLAĆEN U PRORAČUN |
ŽALBENI POSTUPAK |
UPRAVNI |
|
SPLIT |
14 |
6 |
2.765.453,73 |
42.270,70 |
5 |
0 |
|
PULA |
6 |
6 |
845.231,63 |
182.341,82 |
0 |
0 |
|
DUBROVNIK |
34 |
34 |
3.151.018,48 |
932.327,34 |
16 |
0 |
|
RIJEKA |
59 |
47 |
10.001.633,59 |
1.879.191,96 |
44 |
36 |
|
ŠIBENIK |
8 |
8 |
1.814.485,60 |
328.822,88 |
7 |
5 |
|
ZADAR |
14 |
14 |
3.913.711,50 |
1.939.335,30 |
12 |
3 |
|
UKUPNO |
135 |
115 |
22.491.534,53 |
5.304.290,00 |
84 |
44 |
|
PREKRŠAJNI POSTUPAK-NEOSNOVANA PRIMJENA ISTAMBULSKE KONVENCIJE | |||
|
2004. GODINA | |||
|
CACA |
UKUPAN BROJ POKRENUTIH POSTUPAKA |
UKUPAN BROJ DONESENIH KAZNENIH RJEŠENJA |
UKUPAN IZNOS IZREČENIH NOVČANIH KAZNI |
|
SPLIT |
8 |
3 |
45.000,00 |
|
PULA |
1 |
0 |
0,00 |
|
DUBROVNIK |
30 |
21 |
420.100,00 |
|
RIJEKA |
67 |
8 |
101.000,00 |
|
ZADAR |
4 |
2 |
6.500,00 |
|
OSIJEK |
1 |
1 |
1.000,00 |
|
ZAGREB |
18 |
4 |
125.000,00 |
|
UKUPNO |
129 |
39 |
698.600,00 |
2005. godina
CARINSKO-UPRAVNI POSTUPAK - NEOSNOVANA PRIMJENA ISTAMBULSKE KONVENCIJE 2005. GODINA CACA UKUPAN BROJ POKRENUTIH POSTUPAKA UKUPAN BROJ RJEŠENJA S OBRAČUNOM UKUPANO UTVRĐENI IZNOS ZA PLAĆANJE PO RJEŠENJIMA IZNOS UPLAĆEN U PRORAČUN ŽALBENI POSTUPAK UPRAVNI SPLIT 11 7 4.372.628,71 54.198,06 4 0 DUBROVNIK 31 31 1.672.445,97 744.156,37 4 1 RIJEKA 67 59 25.996.122,30 6.216.740,80 51 30 ŠIBENIK 2 1 274.461,49 275.936,11 1 0 ZADAR 1 1 35.680,91 0,00 1 0 UKUPNO 112 99 32.351.339,38 7.291.031,34 61 31
CAR. DUGA
SPOR
|
PREKRŠAJNI POSTUPAK-NEOSNOVANA PRIMJENA ISTAMBULSKE KONVENCIJE | |||
|
2005. GODINA | |||
|
CACA |
UKUPAN BROJ POKRENUTIH POSTUPAKA |
UKUPAN BROJ DONESENIH KAZNENIH RJEŠENJA |
UKUPAN IZNOS IZREČENIH NOVČANIH KAZNI |
|
PULA |
3 |
2 |
15.000,00 |
|
DUBROVNIK |
33 |
24 |
72.300,00 |
|
RIJEKA |
45 |
9 |
92.000,00 |
|
ZADAR |
3 |
0 |
0,00 |
|
PLOČE |
1 |
0 |
0,00 |
|
OSIJEK |
1 |
1 |
2.000,00 |
|
KOPRIVNICA |
4 |
4 |
97.000,00 |
|
ZAGREB |
60 |
4 |
120.000,00 |
|
UKUPNO |
150 |
44 |
398.300,00 |
2006. godina
|
CARINSKO-UPRAVNI POSTUPAK - NEOSNOVANA PRIMJENA ISTAMBULSKE KONVENCIJE | ||||||
|
2006. GODINA | ||||||
|
CACA |
UKUPAN BROJ POKRENUTIH POSTUPAKA |
UKUPAN BROJ RJEŠENJA S OBRAČUNOM |
UKUPANO UTVRĐENI IZNOS ZA PLAĆANJE PO RJEŠENJIMA |
IZNOS UPLAĆEN U PRORAČUN |
ŽALBENI POSTUPAK |
UPRAVNI |
|
SPLIT |
0 |
0 |
0,00 |
0,00 |
0 |
0 |
|
PULA |
1 |
1 |
786.094,07 |
197.802,91 |
1 |
0 |
|
DUBROVNIK |
9 |
9 |
370.374,52 |
85.829,59 |
1 |
0 |
|
RIJEKA |
23 |
11 |
12.692.292,87 |
4.489.778,56 |
9 |
0 |
|
ŠIBENIK |
1 |
1 |
541.282,29 |
0,00 |
1 |
0 |
|
ZADAR |
0 |
0 |
0,00 |
0,00 |
0 |
0 |
|
UKUPNO |
34 |
22 |
14.390.043,75 |
4.773.411,06 |
12 |
0 |
|
PREKRŠAJNI POSTUPAK-NEOSNOVANA PRIMJENA ISTAMBULSKE KONVENCIJE | |||
|
2006. GODINA | |||
|
CACA |
UKUPAN BROJ POKRENUTIH POSTUPAKA |
UKUPAN BROJ DONESENIH KAZNENIH RJEŠENJA |
UKUPAN IZNOS IZREČENIH NOVČANIH KAZNI |
|
PULA |
6 |
3 |
9.000,00 |
|
DUBROVNIK |
17 |
6 |
9.500,00 |
|
RIJEKA |
13 |
1 |
4.000,00 |
|
ZADAR |
1 |
1 |
2.000,00 |
|
ZAGREB |
11 |
0 |
0,00 |
|
UKUPNO |
48 |
11 |
24.500,00 |