- Objavljeno: 04.04.2011.
Uporaba vozila stranih registracijskih oznaka na carinskom području Republike Hrvatske
Ministarstvo financija - Carinska uprava u svrhu kontinuiranog informiranja javnosti o važećim carinskim propisima te u svrhu izbjegavanja mogućih nepravilnosti odnosno nezakonitosti zbog nepoznavanja važeće zakonodavne regulative, želi upoznati javnost o načinu uporabe vozila stranih registracijskih oznaka na carinskom području Republike Hrvatske te daje slijedeće priopćenje:
Uporaba strane robe na carinskom području Republike Hrvatske – u konkretnom slučaju automobila sa stranim registracijskim oznakama može se dozvoliti u okviru postupka privremenog uvoza. U smislu carinskih propisa, postupak privremenog uvoza omogućava privremeni uvoz robe s uvjetnim oslobođenjem od plaćanja carine i poreza bez primjene zabrana i ograničenja uvoza, koji je uređen nacionalnim zakonodavstvom – člancima 145. do 152. Carinskog zakona (NNRH, broj 78/99 do 56/10) i člancima 260. do 297. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NNRH, broj 161/03 do 29/11) te međunarodnom Konvencijom o privremenom uvozu – Istanbulska konvencija (NN Međunarodni ugovori 16/98).
Sukladno Aneksu C Konvencije o privremenom uvozu, pravo na privremeni uvoz osobnog vozila uz oslobođenje plaćanja carine i poreza može se ostvariti uz ispunjavanje slijedećih uvjeta:
prijevozna sredstva za privatnu uporabu:
- moraju biti registrirana na teritoriju različitom od teritorija privremenog uvoza,
- moraju biti registrirana na ime osobe sa sjedištem ili prebivalištem na teritoriju druge države i
- moraju ih uvesti i koristiti osobe koje žive na tom teritoriju.
Navedeno znači da pravo na privremeni uvoz prijevoznog sredstva (vozila, plovila, motocikla i sl.) sa redovnom stranom registracijom za privatnu uporabu imaju osobe sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravkom na teritoriju druge države.
Uobičajenim mjestom boravka smatra se mjesto u kojem osoba bez obzira na državljanstvo uobičajeno živi dulje od pola godine u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih ili profesionalnih razloga ili u slučaju osoba bez zaposlenja zbog osobnih razloga koji ukazuju na blisku vezu između osobe i mjesta gdje živi.
Upravo stoga, primjerice, motornim vozilom stranih registracijskih oznaka, može u Republici Hrvatskoj upravljati isključivo strani državljanin s boravištem u zemlji registracije, drugi strani državljanin, koji ima boravište u nekoj trećoj zemlji, kao i hrvatski državljanin koji ima uobičajeno mjesto boravka u inozemstvu, pri čemu se odnosno vozilo može sveukupno (dakle neovisno što eventualno povremeno i napušta carinsko područje RH) nalaziti i koristiti u Republici Hrvatskoj najviše šest mjeseci u dvanaestomjesečnom razdoblju, nakon čega odnosno vozilo mora napustiti carinsko područje. Hrvatski ili strani državljanin koji ima uobičajeno mjesto boravka u Republici Hrvatskoj, ne smije koristiti vozilo stranih registracijskih oznaka u RH, neovisno što eventualno posjeduje vozačku dozvolu zemlje registracije.
Domaće fizičke osobe sa prebivalištem u carinskom području Republike Hrvatske mogu koristiti strana prijevozna sredstva samo iznimno, odnosno povremeno i isključivo u posebno opravdanim situacijama (npr. iznenadna bolest i slično), na temelju naloga nositelja registracije koji je u trenutku upotrebe u carinskom području Republike Hrvatske.
Pravo na potpuno oslobođenje za privatnu uporabu prijevoznih sredstava domaće fizičke osobe imaju u slučaju iznajmljenih prijevoznih sredstava temeljem ugovora (rent-a-car), i to: za povratak u područje svojeg prebivališta u Republici Hrvatskoj ili da napuste carinsko područje Republike Hrvatske, uz uvjet poštivanja rokova povrata prijevoznog sredstva osobi registriranoj za iznajmljivanje, odnosno ponovnog izvoza, propisanih Uredbom za provedbu Carinskog zakona.
Obzirom na česte upite vezane za pitanje upravljanja stranim vozilima od strane dvojnih državljana, dodatno napominjemo da sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu (NNRH, broj 53/91 i 28/92) i državljani Republike Hrvatske koji imaju i strano državljanstvo (dakle, dvojno državljanstvo) pred tijelima državne uprave Republike Hrvatske smatraju se isključivo hrvatskim državljanima.
No, u smislu ostvarivanja prava iz Aneksa C Konvencije o privremenom uvozu, nije od značaja državljanstvo, već prebivalište, odnosno boravište osobe koja koristi prijevozno sredstvo.
To, primjerice, znači da se osoba koja ima državljanstvo Republike Hrvatske i strano državljanstvo, te prebivalište i uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, smatra domaćom fizičkom osobom.
Ukoliko, dakle, osoba s hrvatskim, stranim ili dvojnim državljanstvom ima uobičajeno mjesto boravka u carinskom području Republike Hrvatske, ista ne smije upravljati vozilima stranih registracijskih oznaka, odnosno vozilima na koje nije plaćena carina, poseban porez i PDV.
U suprotnome čini teži carinski prekršaj, što u konačnici, osim prekršajne kazne, može uključivati i primjenu zaštitne mjere oduzimanja vozila kao predmeta prekršaja te naplatu carinskog duga (carina, PDV i trošarina) na navedeno vozilo. Naime, u sklopu kontrole privremenog uvoza vozila sukladno Anex-u C Konvencije o privremenom uvozu, Carinska uprava je tijekom 2010. godine provela ukupno 956 nadzora, od čega je u 302 slučaja utvrđena nepravilnost te je izvršen naknadni obračun carinskog duga u ukupnom iznosu od 5.664.943,11 kuna.
Zaključno naglašavamo da detaljnije upute o načinu uporabe strane robe na carinskom području Republike Hrvatske – u konkretnom slučaju automobila sa stranim registracijskim oznakama, zainteresirani mogu dobiti od mjesno nadležnih carinarnica, svakim radnim danom od 7.30 do 15.30 sati ili se o ovoj temi mogu informirati putem web stranica Carinske uprave.
Pisane vijesti
Uporaba strane robe na carinskom području Republike Hrvatske – u konkretnom slučaju automobila sa stranim registracijskim oznakama može se dozvoliti u okviru postupka privremenog uvoza. U smislu carinskih propisa, postupak privremenog uvoza omogućava privremeni uvoz robe s uvjetnim oslobođenjem od plaćanja carine i poreza bez primjene zabrana i ograničenja uvoza, koji je uređen nacionalnim zakonodavstvom – člancima 145. do 152. Carinskog zakona (NNRH, broj 78/99 do 56/10) i člancima 260. do 297. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NNRH, broj 161/03 do 29/11) te međunarodnom Konvencijom o privremenom uvozu – Istanbulska konvencija (NN Međunarodni ugovori 16/98).
Sukladno Aneksu C Konvencije o privremenom uvozu, pravo na privremeni uvoz osobnog vozila uz oslobođenje plaćanja carine i poreza može se ostvariti uz ispunjavanje slijedećih uvjeta:
prijevozna sredstva za privatnu uporabu:
- moraju biti registrirana na teritoriju različitom od teritorija privremenog uvoza,
- moraju biti registrirana na ime osobe sa sjedištem ili prebivalištem na teritoriju druge države i
- moraju ih uvesti i koristiti osobe koje žive na tom teritoriju.
Navedeno znači da pravo na privremeni uvoz prijevoznog sredstva (vozila, plovila, motocikla i sl.) sa redovnom stranom registracijom za privatnu uporabu imaju osobe sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravkom na teritoriju druge države.
Uobičajenim mjestom boravka smatra se mjesto u kojem osoba bez obzira na državljanstvo uobičajeno živi dulje od pola godine u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih ili profesionalnih razloga ili u slučaju osoba bez zaposlenja zbog osobnih razloga koji ukazuju na blisku vezu između osobe i mjesta gdje živi.
Upravo stoga, primjerice, motornim vozilom stranih registracijskih oznaka, može u Republici Hrvatskoj upravljati isključivo strani državljanin s boravištem u zemlji registracije, drugi strani državljanin, koji ima boravište u nekoj trećoj zemlji, kao i hrvatski državljanin koji ima uobičajeno mjesto boravka u inozemstvu, pri čemu se odnosno vozilo može sveukupno (dakle neovisno što eventualno povremeno i napušta carinsko područje RH) nalaziti i koristiti u Republici Hrvatskoj najviše šest mjeseci u dvanaestomjesečnom razdoblju, nakon čega odnosno vozilo mora napustiti carinsko područje. Hrvatski ili strani državljanin koji ima uobičajeno mjesto boravka u Republici Hrvatskoj, ne smije koristiti vozilo stranih registracijskih oznaka u RH, neovisno što eventualno posjeduje vozačku dozvolu zemlje registracije.
Domaće fizičke osobe sa prebivalištem u carinskom području Republike Hrvatske mogu koristiti strana prijevozna sredstva samo iznimno, odnosno povremeno i isključivo u posebno opravdanim situacijama (npr. iznenadna bolest i slično), na temelju naloga nositelja registracije koji je u trenutku upotrebe u carinskom području Republike Hrvatske.
Pravo na potpuno oslobođenje za privatnu uporabu prijevoznih sredstava domaće fizičke osobe imaju u slučaju iznajmljenih prijevoznih sredstava temeljem ugovora (rent-a-car), i to: za povratak u područje svojeg prebivališta u Republici Hrvatskoj ili da napuste carinsko područje Republike Hrvatske, uz uvjet poštivanja rokova povrata prijevoznog sredstva osobi registriranoj za iznajmljivanje, odnosno ponovnog izvoza, propisanih Uredbom za provedbu Carinskog zakona.
Obzirom na česte upite vezane za pitanje upravljanja stranim vozilima od strane dvojnih državljana, dodatno napominjemo da sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu (NNRH, broj 53/91 i 28/92) i državljani Republike Hrvatske koji imaju i strano državljanstvo (dakle, dvojno državljanstvo) pred tijelima državne uprave Republike Hrvatske smatraju se isključivo hrvatskim državljanima.
No, u smislu ostvarivanja prava iz Aneksa C Konvencije o privremenom uvozu, nije od značaja državljanstvo, već prebivalište, odnosno boravište osobe koja koristi prijevozno sredstvo.
To, primjerice, znači da se osoba koja ima državljanstvo Republike Hrvatske i strano državljanstvo, te prebivalište i uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, smatra domaćom fizičkom osobom.
Ukoliko, dakle, osoba s hrvatskim, stranim ili dvojnim državljanstvom ima uobičajeno mjesto boravka u carinskom području Republike Hrvatske, ista ne smije upravljati vozilima stranih registracijskih oznaka, odnosno vozilima na koje nije plaćena carina, poseban porez i PDV.
U suprotnome čini teži carinski prekršaj, što u konačnici, osim prekršajne kazne, može uključivati i primjenu zaštitne mjere oduzimanja vozila kao predmeta prekršaja te naplatu carinskog duga (carina, PDV i trošarina) na navedeno vozilo. Naime, u sklopu kontrole privremenog uvoza vozila sukladno Anex-u C Konvencije o privremenom uvozu, Carinska uprava je tijekom 2010. godine provela ukupno 956 nadzora, od čega je u 302 slučaja utvrđena nepravilnost te je izvršen naknadni obračun carinskog duga u ukupnom iznosu od 5.664.943,11 kuna.
Zaključno naglašavamo da detaljnije upute o načinu uporabe strane robe na carinskom području Republike Hrvatske – u konkretnom slučaju automobila sa stranim registracijskim oznakama, zainteresirani mogu dobiti od mjesno nadležnih carinarnica, svakim radnim danom od 7.30 do 15.30 sati ili se o ovoj temi mogu informirati putem web stranica Carinske uprave.