- Objavljeno: 28.12.2010.
Reagiranje na članak objavljen u večernjem listu dana 23. prosinca 2010. godine
Povodom članka objavljenog u Večernjem listu, dana 23. prosinca 2010. godine (37 strana) u kolumni „Biznis“, autora Gorana Šimac, pod naslovom „Hrvatski propisi onemogućuju pojedinačan izvoz proizvoda s manjom tržišnom vrijednosti“, izneseni su neutemeljeni, te izrazito paušalni navodi, te u svrhu objektivnog izvješćivanja javnosti tražimo objavu ovog ispravka sukladno odredbama članka 40. i 41. Zakona o medijima (NNRH broj 59/04).
Vezano uz predmetni članak, kojim se ističe da Carinska uprava svojim postupanjem onemogućava, maloprodajni izvoz iz Republike Hrvatske ukazujemo da je isti temeljen na pogrešnom razumijevanju propisa kojima je uređeno carinsko postupanje. Naime, predmetni članak polazi od pogrešne pretpostavke da obavljanje komercijalne djelatnosti izvoza ne podliježe primjeni carinskih propisa, kao i trgovinskih propisa koji općenito uređuju uvjete za obavljanje trgovine s inozemstvom, pri čemu se, iznosi tvrdnja da su hrvatski propisi i praksa nesukladni sa propisima i praksom zemalja članica Europske unije.
Naime, opća je ocjena da su hrvatski carinski propisi sukladni carinskim propisima Europske unije, a kao potvrdu navedenog ističemo da je, nakon nekoliko promatračkih misija u kojima je Europska komisija utvrđivala i evaluirana stanje usklađenosti hrvatskih carinskih propisa i carinske prakse sa visokim europskim standardima, Poglavlje 29. pravne stečevine Europske unije - Carinska unija privremeno zatvoreno. Jasno je, dakle, da je istaknuta tvrdnja da hrvatska carinska služba nameće primjenu restriktivnih propisa nesukladnih europskim standardima kojima se ujedno onemogućava gospodarski razvoj i guši izvozna inicijativa hrvatskih gospodarstvenika u cijelosti neutemeljena, te pritom ističemo sljedeće:
Sva domaća roba namijenjena izvozu mora se staviti u izvozni postupak (kao u jedan od carinskih postupaka) u skladu s odredbama Carinskog zakona (NN, br. 78/99 do 56/109) i Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN 161/03 do 76/09), pri čemu se u izvoznom postupku primjenjuju izvozne formalnosti propisane za iznošenje domaće robe iz carinskog područja uključujući provedbu trgovinskih mjera. Nadalje, sukladno članku 71. Carinskog zakona za svu robu koja se stavlja u carinski postupak podnosi se carinska deklaracija (JCD) za taj carinski postupak.
Navedeno, međutim, ne znači da u određenim, propisanim okolnostima nije moguće podnošenje usmene carinske deklaracije, te deklariranje robe konkludentnim radnjama pri čemu, domaće i strane fizičke osobe mogu slobodno unositi i primati iz inozemstva, odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage, hranu i predmete za osobne potrebe i potrebe članova svoje obitelji, predmete za potrebe svog domaćinstva i životinje, u količinama koje nisu namijenjene preprodaji.
Međutim, obavljanje komercijalne djelatnosti izvoza, odnosno obavljane trgovine s inozemstvom (koja se sukladno trgovinskim propisima obavlja na temelju ugovora između trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i osoba sa sjedištem u inozemstvu sukladno propisima Republike Hrvatske te međunarodnim sporazumima i ugovorima) pri čemu je izvoznik trgovac te druga pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu i usluge iz zemlje, i u Republici Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji podrazumijeva provedbu carinskog postupka izvoza za koji se podnosi jedinstvena carinska deklaracija (JCD) za postupak izvoza.
Jasno je da bi odstupanje od navedenog zahtjeva predstavljalo izravno kršenje propisa i drastično odstupanje od europskih carinsko – pravnih standarda.
Osim toga odredbe hrvatskih carinskih propisa u vezi sa zastupanjem u carinskom postupku posve su sukladne carinskim propisima Europske unije. Naime, carinsku deklaraciju u svojstvu opunomoćenika može podnijeti samo osoba koja sukladno posebnim propisima ispunjava uvjete za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku. Zakonom o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (NN, br. 92/01), uređeni su uvjeti i postupak za davanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u postupku rješavanja o carinski dopuštenom postupanju ili uporabi robe.
Također, ističemo da i u okviru poštanskog prometa, jednako postoji obveza izvoznika da za pošiljku podnese izvoznu jedinstvenu carinsku deklaraciju (JCD). Nadalje, u vezi s isticanjem uvjeta za odobravanje pojednostavljenih postupaka, a u smislu smanjenja ukupnih troškova izvoznog postupka, naglašavamo da u slučaju ako su ispunjeni propisani uvjeti, postoji mogućnost odobravanja pojednostavnjenih postupaka deklariranja iz članka 88. Carinskog zakona i pri otpremi poštanskih pošiljaka u inozemstvo. Pored navedenog ukazujemo na okolnost da sam postupak izvoza poštanskih ili pošiljaka brze dostave te, također, postupak carinjenja istih, može implicirati nastanak određenih troškova za izvoznika, dakle osobu koja podnosi robu na carinjenje. Takvi troškovi se, između ostalih, odnose na troškove smještaja robe i manipulacije s istom, troškove carinskog posredovanja, trošak ispostavljanja jedinstvene carinske deklaracije i slično, s kojima, carinska služba nema nikakvog dodira niti na iste može na bilo koji način utjecati (iste naplaćuju zastupnici u postupku carinjenja, poštanska te službe brze dostave), te iste treba jasno razlikovati od davanja po osnovi carine i poreza (odnosno fiskalnih prihoda) koje obračunava i naplaćuje carinska služba kod uvoza robe.
Nadalje, posebno ističemo, da je osobito neutemeljen navod iz članka da u Europskoj uniji JCD nije potreban za pošiljke manje vrijednosti (navodno do 6.000,00 eura) već da je samo dovoljna deklaracija izvoznika o podrijetlu robe. Naime, osim što se okolnosti obvezatnosti podnošenja JCD odnosi na uvjete obavljanja vanjskotrgovinskog posla temeljem kojega se roba izvozi, ističemo i da potvrde o preferencijalnom podrijetlu robe, kao što su EUR.1, izjava na računu (samo do 6.000,00 eura) i izjava ovlaštenog izvoznika, koriste se kao dokazi o povlaštenom (preferencijalnom) podrijetlu robe u svrhu korištenja povlaštene stope carine prilikom uvoza robe, a ista se može ostvariti samo uz podnošenje propisanih carinskih dokumenata, odnosno jedinstvene carinske deklaracije.
Završno ističemo da su izvozne procedure u smislu hrvatskih carinskih propisa u cijelosti usklađene sa europskim carinsko - pravnim standardima, odnosno da su hrvatski carinski propisi usklađeni sa pravnom stečevinom Europske unije, pa tako i u području uređenja carinskog postupka izvoza robe.
Pisane vijesti
Vezano uz predmetni članak, kojim se ističe da Carinska uprava svojim postupanjem onemogućava, maloprodajni izvoz iz Republike Hrvatske ukazujemo da je isti temeljen na pogrešnom razumijevanju propisa kojima je uređeno carinsko postupanje. Naime, predmetni članak polazi od pogrešne pretpostavke da obavljanje komercijalne djelatnosti izvoza ne podliježe primjeni carinskih propisa, kao i trgovinskih propisa koji općenito uređuju uvjete za obavljanje trgovine s inozemstvom, pri čemu se, iznosi tvrdnja da su hrvatski propisi i praksa nesukladni sa propisima i praksom zemalja članica Europske unije.
Naime, opća je ocjena da su hrvatski carinski propisi sukladni carinskim propisima Europske unije, a kao potvrdu navedenog ističemo da je, nakon nekoliko promatračkih misija u kojima je Europska komisija utvrđivala i evaluirana stanje usklađenosti hrvatskih carinskih propisa i carinske prakse sa visokim europskim standardima, Poglavlje 29. pravne stečevine Europske unije - Carinska unija privremeno zatvoreno. Jasno je, dakle, da je istaknuta tvrdnja da hrvatska carinska služba nameće primjenu restriktivnih propisa nesukladnih europskim standardima kojima se ujedno onemogućava gospodarski razvoj i guši izvozna inicijativa hrvatskih gospodarstvenika u cijelosti neutemeljena, te pritom ističemo sljedeće:
Sva domaća roba namijenjena izvozu mora se staviti u izvozni postupak (kao u jedan od carinskih postupaka) u skladu s odredbama Carinskog zakona (NN, br. 78/99 do 56/109) i Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN 161/03 do 76/09), pri čemu se u izvoznom postupku primjenjuju izvozne formalnosti propisane za iznošenje domaće robe iz carinskog područja uključujući provedbu trgovinskih mjera. Nadalje, sukladno članku 71. Carinskog zakona za svu robu koja se stavlja u carinski postupak podnosi se carinska deklaracija (JCD) za taj carinski postupak.
Navedeno, međutim, ne znači da u određenim, propisanim okolnostima nije moguće podnošenje usmene carinske deklaracije, te deklariranje robe konkludentnim radnjama pri čemu, domaće i strane fizičke osobe mogu slobodno unositi i primati iz inozemstva, odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage, hranu i predmete za osobne potrebe i potrebe članova svoje obitelji, predmete za potrebe svog domaćinstva i životinje, u količinama koje nisu namijenjene preprodaji.
Međutim, obavljanje komercijalne djelatnosti izvoza, odnosno obavljane trgovine s inozemstvom (koja se sukladno trgovinskim propisima obavlja na temelju ugovora između trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i osoba sa sjedištem u inozemstvu sukladno propisima Republike Hrvatske te međunarodnim sporazumima i ugovorima) pri čemu je izvoznik trgovac te druga pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu i usluge iz zemlje, i u Republici Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji podrazumijeva provedbu carinskog postupka izvoza za koji se podnosi jedinstvena carinska deklaracija (JCD) za postupak izvoza.
Jasno je da bi odstupanje od navedenog zahtjeva predstavljalo izravno kršenje propisa i drastično odstupanje od europskih carinsko – pravnih standarda.
Osim toga odredbe hrvatskih carinskih propisa u vezi sa zastupanjem u carinskom postupku posve su sukladne carinskim propisima Europske unije. Naime, carinsku deklaraciju u svojstvu opunomoćenika može podnijeti samo osoba koja sukladno posebnim propisima ispunjava uvjete za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku. Zakonom o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (NN, br. 92/01), uređeni su uvjeti i postupak za davanje odobrenja za obavljanje poslova zastupanja u postupku rješavanja o carinski dopuštenom postupanju ili uporabi robe.
Također, ističemo da i u okviru poštanskog prometa, jednako postoji obveza izvoznika da za pošiljku podnese izvoznu jedinstvenu carinsku deklaraciju (JCD). Nadalje, u vezi s isticanjem uvjeta za odobravanje pojednostavljenih postupaka, a u smislu smanjenja ukupnih troškova izvoznog postupka, naglašavamo da u slučaju ako su ispunjeni propisani uvjeti, postoji mogućnost odobravanja pojednostavnjenih postupaka deklariranja iz članka 88. Carinskog zakona i pri otpremi poštanskih pošiljaka u inozemstvo. Pored navedenog ukazujemo na okolnost da sam postupak izvoza poštanskih ili pošiljaka brze dostave te, također, postupak carinjenja istih, može implicirati nastanak određenih troškova za izvoznika, dakle osobu koja podnosi robu na carinjenje. Takvi troškovi se, između ostalih, odnose na troškove smještaja robe i manipulacije s istom, troškove carinskog posredovanja, trošak ispostavljanja jedinstvene carinske deklaracije i slično, s kojima, carinska služba nema nikakvog dodira niti na iste može na bilo koji način utjecati (iste naplaćuju zastupnici u postupku carinjenja, poštanska te službe brze dostave), te iste treba jasno razlikovati od davanja po osnovi carine i poreza (odnosno fiskalnih prihoda) koje obračunava i naplaćuje carinska služba kod uvoza robe.
Nadalje, posebno ističemo, da je osobito neutemeljen navod iz članka da u Europskoj uniji JCD nije potreban za pošiljke manje vrijednosti (navodno do 6.000,00 eura) već da je samo dovoljna deklaracija izvoznika o podrijetlu robe. Naime, osim što se okolnosti obvezatnosti podnošenja JCD odnosi na uvjete obavljanja vanjskotrgovinskog posla temeljem kojega se roba izvozi, ističemo i da potvrde o preferencijalnom podrijetlu robe, kao što su EUR.1, izjava na računu (samo do 6.000,00 eura) i izjava ovlaštenog izvoznika, koriste se kao dokazi o povlaštenom (preferencijalnom) podrijetlu robe u svrhu korištenja povlaštene stope carine prilikom uvoza robe, a ista se može ostvariti samo uz podnošenje propisanih carinskih dokumenata, odnosno jedinstvene carinske deklaracije.
Završno ističemo da su izvozne procedure u smislu hrvatskih carinskih propisa u cijelosti usklađene sa europskim carinsko - pravnim standardima, odnosno da su hrvatski carinski propisi usklađeni sa pravnom stečevinom Europske unije, pa tako i u području uređenja carinskog postupka izvoza robe.
SLUŽBENIK ZA INFORMIRANJE – GLASNOGOVORNIK
Predrag Juratovac