Carinski postupak u poštanskom prometu

Obzirom na učestale upite građana vezano za postupak carinjenja poštanskih pošiljaka koje fizičke osobe primaju iz inozemstva, a posebice imajući u vidu i povećani trend kupovine putem interneta, u nastavku dajemo pregled osnovnih informacija o postupku carinjenja u poštanskom prometu:

Člankom 187. stavak 1. točka 3. Carinskog zakona propisana je carinska povlastica na nekomercijalnu robu koju fizičke osobe iz inozemstva besplatno šalju fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, i to do vrijednosti robe u poštanskoj pošiljci do 300 kuna. Propis dozvoljava da se pri primitku takve pošiljke, koja je veće vrijednosti, na iznos od 300 kuna primjeni oslobođenje, a na razliku obračunaju uvozna davanja.

Ovu povlasticu stoga treba razlikovati od povlastice u putničkom prometu, jer se tamo dozvoljava oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja na nekomercijalnu robu do vrijednosti 300 kuna, neovisno da li je poklon ili kupljena, ili da li je inozemni  darovatelj ili prodavatelj fizička ili pravna osoba.

Obzirom na učestale nedoumice i prosvjede fizičkih osoba, koje iz inozemstva naručuju razne vrste roba putem interneta ili na drugi način, da im se obračunava i naplaćuju uvozna davanja, a roba je male vrijednosti, naglašava se da sve pošiljke robe, koje dolaze iz inozemstva od pravnih osoba, kao i sve pošiljke koje su predmetom kupoprodaje (dakle koje se plaćaju), podliježu obvezatnom obračunu carine i PDV-a, neovisno što prispjela roba služi osobnim potrebama primatelja i što je vrijednost robe ponekad manja od 300 kuna.

Dakle, povlastica se računa prema vrijednosti predmeta u poštanskoj pošiljci, a carinska vrijednost prema članku 38. Carinskog zakona, cijeni robe dodaju se i zavisni troškovi do Zagreba (jer je za poštanske pošiljke pošta carinjenja Zagreb granica), koji uključuju troškove ambalaže, pakiranja, prijevoza, itd, dakle u pravilu poštanske troškove.

Članak 8. stavak 3. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, propisuje količinska ograničenja određenih trošarinskih roba, koje mogu biti u poštanskoj pošiljci, i (za razliku od povlastice u putničkom prometu) vrijednost ovih predmeta uračunava se u limit od 300 kuna.

Dakle, oslobođeno od plaćanja carine je i slijedeća roba sadržana u pošiljkama koje besplatno šalju fizičke osobe iz inozemstva drugim fizičkim osobama u RH, pod uvjetom da te pošiljke nisu komercijalne naravi:
a) duhan i duhanski proizvodi: do 200 cigareta ili 100 cigarilosa (cigare težine do 3 g po komadu) ili 50 cigara ili 250 g duhana za pušenje, odnosno srazmjerna kombinaciju navedenih količina duhanskih proizvoda;
b) alkohol i alkoholna pića:
                - destilirana i žestoka alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22 %, etilni  alkohol s udjelom alkohola od 80 % i više: 1 litra, ili
                - destilirana i žestoka alkoholna pića, aperitivi iz vina ili alkohola i slična pića s udjelom alkohola 22 % i manje, te pjenušava i desertna vina: do 2 litre, te
 -  ostalo vino: 2 litre, odnosno
                 -  odgovarajuća srazmjerna kombinacija količine navedenih pića;
c) parfemi do 50 ml i toaletne vode do 25 ml;

Roba nekomercijalne naravi

Fizičke osobe mogu uvoziti isključivo robu nekomercijalnog karaktera, dakle za svoje osobne potrebe. Prava fizičkih osoba pri uvozu i izvozu robe propisana su odredbama Zakona o trgovini (NNRH, broj 87/08, 96/08 i 116/08). Članak 53. navedenog zakona propisuje da domaće i strane fizičke osobe mogu slobodno unositi i primati iz inozemstva, odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage, hranu i predmete za osobne potrebe i potrebe članova svoje obitelji, predmete za potrebe svog domaćinstva i životinje, u količinama koje nisu namijenjene preprodaji.

Robom nekomercijalne naravi, prema članku 2. Uredbe za provedbu Carinskog zakona, smatra se roba koja se prima povremeno i čija vrsta i količina ukazuju na to da je namijenjena za pojedinačnu, osobnu uporabu, za uporabu u kućanstvu primatelja ili je jasno da se radi o poklonu.

Ukoliko se pak radi o pošiljkama veće količine identične robe, i to u kraćim vremenskim razdobljima, tada se iste ne mogu smatrati pošiljkom u nekomercijalne svrhe, pogotovo kada ovu robu šalje inozemna pravna osoba. U takvom slučaju ne može se primjeniti spomenuta odredba članka 53. Zakona o trgovini, već se smatra da se radi o uvozu robe u komercijalne svrhe, kojega može obaviti isključivo trgovac pojedinac - poduzetnik, ili trgovačko društvo, dakle osoba koja je registrirana za obavljanje gospodarske ili profesionalne djelatnosti – što propisuje članak 4. stavak 1. istoga zakona.

Oslobađanje po drugoj osnovi

Kada pošiljka sadrži tiskane knjige i stručne publikacije, moguće je primjeniti oslobađanje od plaćanja carine temeljem članka 187. stavak 1. točka 1. Carinskog zakona (koji se odnosi na primjenu međunarodnih ugovora koji obvezuje Republiku Hrvatsku).

Naime, prema “Prilogu A” Sporazuma o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera, predviđeno je oslobađanje od plaćanja carine pri uvozu knjiga, novina, stručnih publikacija i časopisa. Ovim sporazumom nije određeno da korisnik povlastice mora biti samo pravna osoba ili ustanova, što znači da to može biti i fizička osoba.

U svim slučajevima kada pošiljka sadrži knjige, te stručne brošure i publikacije, nema zapreka da primatelj pošiljke - fizička osoba spomenutu carinsku povlasticu može ostvariti i kada vrijednost pošiljke premašuje 300 kuna, i kada je pošiljatelj pravna osoba, i kada pošiljku plaća dobavljaču. U ovome slučaju, dakle kada se radi o pošiljci s knjigama stručnog, znanstvenog i obrazovnog sadržaja, i članak 10a. Zakona o PDV-u omogućuje nultu stopu PDV-a. 

U članku 57. stavak 1. točka c) Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, pobliže je određeno što se smatra knjigama. Prema navedenim odredbama Zakona i Pravilnika knjigama se smatraju neperiodične tiskovine koje imaju istodobno sva tri obilježja:

1.imaju stručni, znanstveni, umjetnički, kulturni i obrazovni sadržaj, a ne smiju imati promidžbeni sadržaj. (Promidžbenim sadržajem smatra se onaj sadržaj u kojem se kao pretežiti dio (više od 50%) pojavljuju promidžbene poruke),
2.izrađene su u tehničkom smislu u obliku knjige, otisnute na arcima papira ili već spomenutim nositeljima teksta ili u obliku slobodnih listova,
3. imaju najmanje 49 stranica (definicija UNESCO-a) ne računajući korice i naslovnu stranicu, osim dječjih knjiga - bojanki, slikovnica bez teksta te tiskanih nota i umetaka za knjige u obliku slobodnih listova koji mogu imati i manje od 49 stranica. Dječjim knjigama razumijevaju se i bojanke kao i slikovnice bez teksta.

Carinjenje poštanskih pošiljki

Kada poštansku pošiljku prima fizička osoba u Republici Hrvatskoj, a ista se carini, puštanje robe u slobodan promet može se obaviti podnošenjem:
 - poštanske carinske deklaracije, ili
 - podnošenjem jedinstvene carinske deklaracije.

Poštanska carinska deklaracija može se podnijeti u slučajevima:
 - kada je moguće primijeniti jedinstvenu carinsku stopu od 10%,
 - kada je pošiljka djelomično oslobođena od plaćanja carine, dakle kada se za robu do vrijednosti 300 kuna primjenjuje oslobođenje od plaćanja carine prema članku 187. st. 1 toč. 3. Carinskog zakona, a na ostali dio pošiljke se obračunava carina i PDV sukladno članku 8. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine („Narodne novine“, br. 154/03 i 189/03), te
 - kada fizičke osobe primaju iz inozemstva slijedeću robu: CD, video i audio kazete DVD i gramofonske ploče, te ostala roba koju prime (kupe) fizičke osobe za svoje osobne potrebe uz primjenu stope carine iz Carinske tarife.

Poštanska carinska deklaracija za navedenu robu može se podnijeti samo kada je uz istu priložena faktura na kojoj je navedena vrijednost robe, te ako se pošiljka sastoji samo od navedenih roba. Ukoliko se radi o kombiniranoj pošiljci, dakle kada se pošiljka sastoji od navedene robe ali i druge robe za koju nije predviđeno podnošenje poštanske carinske deklaracije, tada se za cjelokupnu pošiljku mora podnijeti JCD.

Jedinstvena carinska stopa može se primijeniti (obzirom da se ista primjenjuje isključivo u putničkom prometu) samo u slučaju uvoza robe koju fizička osoba u RH prima od fizičke osobe iz inozemstva, a pošiljka sadrži robu nekomercijalne naravi (to je roba namijenjena osobnim potrebama primatelja i članovima njegove obitelji, koja obzirom na količinu i vrstu očito nema komercijalnu narav), te pod uvjetom da njena ukupna vrijednost ne prelazi 5.000 kuna.

Poštansku carinsku deklaraciju ispostavlja Poštanski ured carinjenja, koji popunjava zaglavlje i eventualno podatke o bruto masi pošiljke. Pri tome posebno napominjemo da je POŠTANSKI URED CARINJENJA ustrojstveni dio određenih središta Pošte, te nad kojim Carinska uprava nema nadležnosti.

Carinarnica, odnosno uredujući carinski službenik utvrđuje carinsku vrijednost sadržaja pošiljke, obračunava uvozna davanja, imenovanje robe, količinu, te ove podatke upisuje o odnosnu deklaraciju.

Jedinstvenu carinsku deklaraciju, koja se mora podnijeti u svim ostalim slučajevima, podnosi primatelj pošiljke ili njegov zastupnik kojega za to primatelj ovlasti (u pravilu je to ovlašteni otpremnik - špediter), a na temelju prethodne obavijesti carinarnice putem Poštanskog ureda carinjenja (u nadležnosti Pošte) da se u roku 8 dana podnese JCD, te potrebne isprave (u ovome pozivu stoji i napomena da će se pošiljka vratiti pošiljatelju u inozemstvu ako se primatelj u navedenom roku ne odazove pozivu). JCD mora biti sačinjena na propisanom obrascu, potpisana, te sadržavati sve podatke i isprave, bitne za primjenu propisa vezanih za carinski postupak za koji je roba deklarirana.

Nakon obavljene carinske provjere, djelatnik Poštanskog ureda carinjenja (Pošta) vraća sadržaj pošiljke u omot i pakira ga na način da se do sadržaja pošiljke ne može doći bez vidljivog oštećenja omota. Nakon zatvaranja pošiljke djelatnik Poštanskog ureda carinjenja (Pošta) na omot pošiljke stavlja oznaku „Ocarinjeno“.

Nakon izvršene carinske provjere i zatvaranja pošiljke, Poštanski ured carinjenja (Pošta) otprema poštanske pošiljke, zajedno s Poštanskom carinskom deklaracijom za fizičke osobe, poštanskim uredima radi uručenja primateljima.

Prilikom uručenja primatelju poštanske pošiljke i naloga za plaćanje, djelatnik pošte dužan je primatelju pošiljke staviti na uvid Poštansku carinsku deklaraciju, te ga uputiti da prije preuzimanja pošiljke može pisanim putem zahtijevati od carinarnice dostavu obrazloženog rješenja o načinu određivanja carinske vrijednosti robe.

Ukoliko primatelj pošiljke podnese spomenuti zahtjev, poštanski ured mora neotvorenu pošiljku vratiti nadležnom Poštanskom uredu carinjenja (Pošta), te ujedno proslijediti u privitku i odnosnu Poštansku carinsku deklaraciju i podneseni zahtjev primatelja. Takvu pošiljku se ponovno pregledava, te donosi obrazloženo rješenje o načinu utvrđivanja carinske vrijednosti i obračunu uvoznih davanja. Eventualna žalba na ovo rješenje, međutim ne odgađa ovrhu. 

Obračun uvoznih davanja, osim carine i PDV-a, uključuje također troškove poštanskog posredovanja koje zaračunava pošta prema svojoj tarifi, odnosno navedeno ovisi o vrsti pošiljke i pružatelju usluge, na što Carinska uprava ne može utjecati.

Pisane vijesti