Priopćenje za javnost „LEX MITSUBISHI"

Povodom sadržaja objavljenog u tjedniku Nacional od 22. rujna 2015. godine pod naslovom „LEX MITSUBISHI: NOVI DIPLOMATSKI SKANDAL VLADE Carinska uprava je objavila priopćenje za javnost s ciljem točnog i cjelovitog informiranja javnosti.

Povodom sadržaja objavljenog u tjedniku Nacional od 22. rujna 2015. godine pod naslovom „LEX MITSUBISHI: NOVI DIPLOMATSKI SKANDAL VLADE“, sukladno odredbama članka 40. i 41. Zakona o medijima (NN, broj 59/04, 84/11 i 81/13), a u cilju točnog i cjelovitog informiranja javnosti, Carinska uprava objavljuje sljedeće priopćenje:

Kao potpuno netočne, neprovjerene i zakonski neutemeljene odbacujemo sve tvrdnje i navode iz teksta objavljenog u tjedniku Nacional od 22. rujna 2015., a kojima se implicira nezakonito i koruptivno postupanje Carinske uprave.

Suprotno navodima iz članka, u konkretnom slučaju se ne radi o arbitrarnom postupanju ili postupanju čiji je cilj utjecaj na određivanje maloprodajnih cijena ili utjecaj na daljnju distribuciju robe ili bilo kakvo sudjelovanje u bilo kojim postupcima, pa i postupku javne nabave, već se isključivo radi o tome da Carinska uprava, kao nadležno porezno tijelo, zakonito provodi postupak  poreznog nadzora (koji je u tijeku), radi provjere pravilnosti obračuna i naplate posebnog poreza na motorna vozila, a s ciljem utvrđivanje ispravne porezne osnovice.

Carinska uprava sukladno svojim ovlastima i djelokrugu rada u svakodnevnom radu primjenjivala je, primjenjuje i primjenjivati će institut utvrđivanja porezne osnovice, kao i naknadnog nadzora već utvrđene porezne osnovice.

Postupak poreznog nadzora, odnosno porezno-pravno postupanje provodi se sukladno odredbama Općeg poreznog zakona, Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila i Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

U odnosu na određivanje porezne osnovice primjenjuju se prisilni porezni propisi te je porezno tijelo ovlašteno po službenoj dužnosti provjeravati vjerodostojnost i pravilnost od poreznog obveznika iskazane porezne osnovice. Ako se nadzorom utvrdi da je porezni obveznik zbog nepravilnog iskaza porezne osnovice netočno obračunao porez, rješenjem se utvrđuje ispravan iznos dužnog poreza. 

Porezna osnovica za utvrđivanje posebnog poreza za nova motorna vozila je prodajna cijena (maloprodajna cijena novog motornog vozila s carinom i PDV-om te bez posebnog poreza).

Sukladno članku 5. Pravilnika o PPMV-u prodajna cijena, odnosno porezna osnovica za utvrđivanje posebnog poreza za nova motorna vozila je cijena koju kao preporučenu prodajnu cijenu Carinskoj upravi prijavljuju za svako motorno vozilo određene marke, tipa, varijante i trgovačkog naziva proizvođač, predstavnički ured proizvođača u RH i trgovac koji je generalni zastupnik ili uvoznik određene marke motornih vozila.

Dostavljena obavijest o prodajnoj cijeni primjenjuje se na sve trgovce koji u RH prodaju nova motorna vozila te marke, tipa, varijante i trgovačkog naziva proizvođača. Tako Carinskoj upravi prijavljene  preporučene prodajne cijene ne mogu se mijenjati prije proteka roka od 30 dana od dana kada je zaprimljena obavijest. 

Sustav prijave prodajnih cijena koje vrijede kao porezna osnovica za sva motorna vozila koja se prodaju u RH nužan je radi neutralnosti ovog poreznog oblika i sprječavanja da se cijene vozila i pridajući iznosi poreza prilagođavaju privilegiranim odnosima kupaca i prodavatelja.

U suprotnom ovaj porez bi bio neusklađen s načelima oporezivanja (pravednosti i neutralnosti) te bi se ujedno tržište rabljenih motornih vozila i sistem njihovog oporezivanja poremetio i bio neusklađen s pravnom stečevinom EU (koja zahtjeva da oporezivanje rabljenih vozila mora odražavati stvarno stanje tržišta, pri čemu je bitno da se cijene rabljenih vozila baziraju na stvarno iskazanim cijenama novih vozila).  

Prijavljena prodajna cijena Carinskoj upravi (za svako motorno vozilo određene marke, tipa, varijante i trgovačkog naziva) vrijedi jednako za sve trgovce u RH kao porezna osnovica.

Sve do sada navedeno potvrđuje da Carinska uprava niti u kojem slučaju svojim postupanjem i primjenom zakonskih instituta ne određuje, niti može određivati maloprodajnu cijenu vozila. Dapače, članak 5. Pravilnika o PPMV-u jasno određuje da:

  • ako trgovac na računu o prodaji novog motornog vozila poreznom obvezniku iskažu cijenu nižu od prijavljene prodajne cijene (zbog primjene popusta ili slično), porezna osnovica za obračun posebnog poreza je važeća prijavljena prodajna cijena
  • ako trgovac na računu o prodaji novog motornog vozila poreznom obvezniku iskažu cijenu višu od prijavljene prodajne cijene, tako iskazana cijena se smatra poreznom osnovicom za obračun posebnog poreza.

Navedeno podrazumijeva da trgovac motornih vozila može mijenjati konačnu cijenu vozila  (npr. primijeniti popust umanjenjem marže ili sl.), ali nikako ne na račun posebnog poreza (davanja prema državi koje je uostalom sam prijavio putem cjenika).

S time u vezi su moguće i porezne prijevare, odnosno umanjivanje porezne osnovice radi netočnog obračuna posebnog poreza, a posljedično i oštećenje državnog proračuna.

Primjerice jedan od modusa poreznih prijevara koje je Carinska uprava uočila je prilagođavanje cijena pojedinih modela motornih vozila na uštrb iznosa posebnog poreza (umanjenjem porezne osnovice).

Navedeno se provodi na način da porezni obveznik najprije Carinskoj upravi prijavi prodajnu cijenu za određeni model vozila, a potom izmisli drugi trgovački naziv tog istog modela motornog vozila i interno oglasi drugu, i to nižu prodajnu cijenu kao da se radi o novom i drugačijem modelu vozila. 

Dakle, drugi, tako izmijenjen trgovački naziv motornog vozila je u cijelosti izmišljen, odnosno iskonstruiran i ne pojavljuje se kao komercijalni proizvod na tržištu kojeg nudi i predstavlja proizvođač.  Znaci, iskonstruirani i izmišljeni model kao takav ne postoji izvorno, niti u promotivnim materijalima prodavatelja izdanim radi tržišne promocije na općoj razini, niti postoji na usporednim tržištima zemalja članica EU. Dapače, taj izmišljeni trgovački naziv ne postoji u službenom cjeniku poreznog obveznika i nije javno oglašavan radi prodaje, pa, dakle, i nije dostupan na tržištu svim kupcima.

Drugi modusi poreznih prijevara umanjenja dužnog iznosa poreza odnose se na primjenu pogrešnih poreznih stopa.

Provodeći nazor i kontrolu, a radi gore navedenih kao i drugih primjera poreznih prijevara, tijekom samog postupka važe zakonom definirana procesna pravila i obveze obiju stranaka u postupku (nadzornog tijela-u ovom slučaju Carinske uprave i nadziranog subjekta-poreznog obveznika)

To podrazumijeva da u tijeku provedbe poreznog nadzora porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor koje je porezno tijelo dužno razmotriti te ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja te jednako tako aktivno sudjelovati u postupku iznošenjem činjenica i okolnosti koje mu idu u prilog i koje smatra relevantnim.

U okolnostima donošenja poreznog rješenja kojim se porezni obveznik obvezuje na plaćanje utvrđenog iznosa porezne obveze, osim mogućnosti podnošenja žalbe nadležnom drugostupanjskom upravnom tijelu, propisana je i mogućnost podnošenja pravnih lijekova odgovarajućim sudskim instancama, što znači da je protiv svih odluka donesenih u postupku koje provodi porezno tijelo osigurana i odgovarajuća sudska zaštita, pa o osnovanosti navoda iz obraćanja poreznog obveznika, osim nadležnih upravnih tijela koja provode porezno-upravni postupak, mogu meritorno odlučivati i nadležna sudbena tijela.

Iz naprijed navedenoga je razvodni da su svi navodi i tvrdnje iz objavljenog članka posve bespredmetni i pravno neutemeljeni, pri čemu je potpuno neosnovana tvrdnja kako se porezni nadzor u konkretnom slučaju i svim drugim slučajevima nadzora nad primjenom propisa o posebnom porezu na motorna vozila provodi s ciljem utjecaja na određivanje maloprodajnih cijena ili utjecaja na daljnju distribuciju robe ili bilo kakvo sudjelovanje u postupcima prodaje, pa i u postupcima javne nabave.

Posebno ističemo da Carinska uprava ni na koji način primjenom i kontrolom primjene poreznih propisa, pa ni kroz postupak osporavanja porezne osnovice ne utječe niti može utjecati na slobodno formiranje maloprodajnih cijena motornih vozila.  

Također, potpuno je netočno da bi u konkretnom slučaju bilo koja meritorna odluka poreznog tijela mogla imati retroaktivni učinak, pri čemu je potpuno nesporno da Carinska uprava, kao porezno tijelo, osigurava primjenu načela oporezivanja koja su propisana odredbama Općeg poreznog zakona i općim načelima prava, pa tako i u odnosu na primjenu načela zabrane retroaktivne primjene propisa te je u tom smislu nedvojbeno da retroaktivna primjena propisa nije moguća.   

Napominjemo da je od strane poreznog obveznika i drugih lobističkih skupina u vise navrata inzistirano na prekidanju pokrenutog poreznog nadzora te su tražena pojašnjenja o predmetnom postupanju.

Rukovodeći se načelom zakonitosti, transparentnosti i otvorenosti u postupanju Carinska uprava je pravovremeno i detaljno u više navrata i na svim nivoima svoga ustroja dala jasna očitovanja o svojem postupanju te su održani i službeni sastanci sa poreznim obveznikom i interesnim skupinama (mada nisu formalni sudionici postupka), a u cilju davanja svih relevantnih informacija i pojašnjenja, pa tako i u odnosu na eksplicitna traženja da Carinska uprava, suprotno svojim zakonskim obvezama, prekine provedbu poreznog nadzora.

Za naglasiti je da Carinska uprava, kao porezno tijelo, ne smije protuzakonito prekidati pokrenute porezne postupke, neovisno o pritiscima i lobiranju pojedinih interesnih skupina.

Završno ističemo da je konkretni porezni nadzor rezultat službenog postupanja koje je uobičajeno i svojstveno poreznim tijelima te da se Carinska uprava, kao i svako drugo porezno tijelo, mora rukovoditi načelom zakonitosti, pri čemu je u konkretnom slučaju predbacivanje Carinskoj upravi navodnog koruptivnog postupanja sasvim očit dokaz još jednog u nizu pokušaja izvaninstitucionalnog utjecaja lobističkih i interesnih skupina na ishod poreznog nadzora.

Dužnost je poreznog tijela provoditi navedene postupke radi ostvarenja načela zakonitosti i sprječavanja poreznih prijevara, a poglavito u slučaju postojanja sumnje u ozbiljno kršenje poreznih propisa i oštećenje državnog proračuna.

S obzirom, dakle, da je sadržaj predmetnog članak potpuna konstrukcija utemeljena na informacijama prikupljenim samo od jedne strane u postupku, što svakako nije u skladu s načelima profesionalnog novinarstva koje podrazumijeva mogućnost očitovanja svih strana, a ne samo jedne, izražavamo žaljenje zbog ne komunikacije koja je rezultirala objavljivanjem neprovjerenih i netočnih informacija.

Stoga konstatiramo da objavljeni članak sadrži posve netočne, neutemeljene i paušalne informacije čime se izravno šteti ugledu carinske službe kao tijelu državne uprave te kako prije objave predmetnog sadržaja nisu zatražena relevantna pojašnjenja Carinske uprave, sukladno uvodno označenim zakonskim odredbama, zahtijevamo žurnu i cjelovitu objavu ovoga ispravka.

 

MINISTARSTVO FINANCIJA, CARINSKA UPRAVA



Pisane vijesti | Priopćenja