Priopćenje ministarstva financija carinske uprave vezano uz objavljeni članak večernjeg lista, dana 20. ožujka 2014. pod naslovom „robu carine u eu jer naši pogrešno tumače zakone”

Vezano uz članak Večernjeg lista, objavljenog dana 20.ožujka 2014. godine pod naslovom „Robu carine u EU jer naši pogrešno tumače zakone”, autorice Lidije Kiseljak, nastavno dajemo osvrt Ministarstva financija Carinske uprave (u daljnjem tekstu Carinska uprava) u odnosu na dio teksta koji se odnosi na postupanje carinske službe pri postupcima uvoza robe iz trećih zemalja. 

1. U tekstu objavljenog članka se između ostaloga netočno navodi  da „sanitarni pregled u EU traže samo naši carinici”, „carinik traži analizu proizvoda”, „domaća carina miješa Carinski propis EU i Zakon o hrani RH”, itd.?

Naime, Carinska uprava obavlja poslove utvrđivanja i naplate carine, poreza na dodanu vrijednost i drugih propisanih javnih davanja pri uvozu i izvozu robe te provodi mjere carinskog nadzora, uključujući provjeru svih činjenica značajnih za carinjenje odnosno oporezivanje robe. Vezano uz isto za pojedine vrste roba propisani su prethodni inspekcijski pregledi, a koje obavljaju nadležne inspekcijske službe (sanitarna, veterinarska, fitosanitarna inspekcija) sukladno posebnim propisima izvan carinskog sustava.

Isto tako, koje vrste roba, kada i gdje podliježu sanitarnom inspekcijskom pregledu određeno je propisima iz nadležnosti Ministarstva zdravlja.

To znači da Carinska uprava nije nadležna određivati koja roba prilikom uvoza podliježe prethodnim sanitarnim pregledima, ali je dužna pridržavati se propisa kojima je inspekcijski nadzor propisan.

Nadalje, a vezano uz navode u članku o navodnom „pogrešnom tumačenju carinskih propisa  i uporabe TARIC sustava“ od strane carinske službe naglašavamo kako TARIC sustav ne „zahtijeva“ sanitarni pregled za tarifne brojeve roba koje se uvoze i u skladu s propisima podliježu sanitarnom nadzoru  isključivo  stoga jer nacionalne i EU mjere sanitarnog nadzora, zbog tehničke koncepcije samog sustava nisu integrirane u TARIC sustav. Dakle, iako propisane mjere nisu tehnički integrirane u TARIC sustav, iste se obvezno moraju primjenjivati.

2. U tekstu objavljenog članka se između ostaloga netočno konstatira:  „Nemogućnost carinjenja u Hrvatskoj robe u postupku „42“

Netočan je navod da se u Republici Hrvatskoj ne može ocariniti roba u postupku 42 (tj. za kompanije iz drugih država članica pri čemu se carina naplaćuje u RH a PDV tek u državi krajnje potrošnje).

Od ulaska u EU (od 01. srpnja 2013. do 20.03.2014) u Republici Hrvatskoj je u postupku „42“ ocarinjeno ukupno 1263 pošiljke (od toga PCU ZAGREB - 931 pošiljka, PCU RIJEKA - 30 pošiljki, PCU OSIJEK - 275 pošiljki i PCU SPLIT - 27 pošiljki). 

Za primjenu postupka „42“ potrebno je ispuniti uvjete propisane carinskim zakonodavstvom te zakonodavstvom iz područja PDV te sukladno tome, Carinska uprava odobrava carinjenje u postupku „42“ tek ako su ispunjeni propisani uvjeti.

Ministarstvo financija  Carinska uprava

Pisane vijesti