Do ulaska u Europsku uniju, Republici Hrvatskoj su na raspolaganju bila sredstva iz
Instrumenta pretpristupne pomoći (eng. Instrument for Pre-Accession assistance - IPA), koji je u financijskoj perspektivi 2007. – 2013. zamijenio programe prve generacije - CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.
IPA Program se provodio kroz sljedećih pet komponenti:
(1) Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
(2) Prekogranična suradnja
(3) Regionalni razvoj
(4) Razvoj ljudskih potencijala
(5) Ruralni razvoj
Financijska vrijednost programa IPA, za svih pet komponenti, za RH u razdoblju od 2007. do 2013. godine iznosila je 997,6 milijuna eura, od čega je 277,39 milijuna eura bilo za I komponentu IPA programa -
Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija.
Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zaduženo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo financija. Za provedbu svake od pet komponenti IPA programa uspostavljena je posebna IPA operativna struktura, koja se sastoji od upravljačkog/ih tijela te provedbene/ih agencija.
Ministarstvo financija, Carinska uprava je u razdoblju 2007.-2013., za provedbu svojih projekata koristila sredstva I komponente IPA programa koji je svojevrsni nastavak PHARE programa, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije. I komponenta IPA programa podupire aktivnosti usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira vezanog uz usvajanje i provedbu pravne stečevine EU. Potencijalni korisnici ove komponente su: tijela državne uprave, tijela u javnom vlasništvu, nevladine udruge, poslovna zajednica te ostala neprofitna tijela.
IPA I komponenta – POMOĆ U TRANZICIJI I IZGRADNJA INSTITUCIJA
Općenito o programu:
Program IPA komponenta I - Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija uključuje mjere izgradnje institucija i s njima povezanog ulaganja u Republiku Hrvatsku s ciljem ispunjavanja kriterija za pristupanje EU, a s naglaskom na ispunjenje političkih, ekonomskih i kriterija kojima se omogućuje ispunjenje obveza nakon punopravnog primanja Hrvatske u članstvo EU.
Programski ciklus odvijao se na godišnjoj razini te je bio iniciran od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, koji je Nacionalni IPA koordinator i odgovoran za programiranje projekata programa IPA – komponenta I - Pomoć u tranziciji i jačanje institucija. Proces je započinjao izradom problemskih analiza svakog zasebnog sektora (poglavlja pregovora) i prijedlogom projektnih ideja kojima je cilj bio rješavanje postojećih problema tj. postizanje napretka u pojedinom sektoru, ispunjenje preduvjeta za članstvo i dr. Predložene projektne ideje morale su biti u skladu sa strateškim dokumentima (Pristupno partnerstvo, Program Vlade RH za preuzimanjem i provedbu pravne stečevine EU, Višegodišnji indikativni programski dokument, Višegodišnji indikativni financijski okvir, nacionalni i sektorski strateški dokumenti i akcijski planovi, nacionalni i sektorski investicijski strateški dokumenti). Konačan paket projekata za svaku pojedinu godinu potvrđivala je Europska komisija odlukom, koja je potom postajal dio financijskog sporazuma koji se potpisivao između Komisije Europskih Zajednica/Europske komisije i Republike Hrvatske.
Pomoć je bila u obliku:
- Tehničke pomoći
- Twinninga
- Nabave opreme
- Izvođenja radova
Ključne aktivnosti:
Komponenta I programa IPA ostvaruje se kroz četiri prioritetne osi/područja intervencije, a sukladno Višegodišnjem indikativnom planskom okviru:
- Ispunjenje političkih kriterija - projekti namijenjeni reformi javne uprave, pravosuđa, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, razminiranju, zaštiti i potpori manjinama i s time vezanim lokalnim razvojem, uključujući i potporu civilnom društvu na području daljnjeg jačanja uloge organizacija civilnog društva u području jačanja svijesti i praćenja primjene usvojene pravne stečevine EU, razvoju dijaloga i senzibilizacije lokalne, regionalne i nacionalne mreže nevladinih udruga
- Ispunjenje ekonomskih kriterija - projekti potpore na području javnih financija, statistike, zdravstvenih i socijalnih politika, unapređenje politika i fleksibilnosti na tržištu rada, unapređenje ekonomske situacije itd.
- Mogućnost ispunjenja obveza koje proizlaze iz članstva - ovo područje intervencije ima za svrhu jačanje i izgradnju institucionalnih kapaciteta i njihovu pripremu za provedbu obveza preuzetih kroz usvojenu pravnu stečevinu EU
- Programi potpore - ovo područje intervencije namijenjeno je pripremi institucija za upravljanje budućim fondovima EU i sudjelovanju u Programima Zajednice
Provođenje programa:
Tijelo nadležno za programiranje, monitoring i evaluaciju u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok je tijelo zaduženo za provedbu Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Prijelazni instrument (eng. Transition Facility)
Prijelazni instrument je definiran odredbama članka br. 30, Ugovora o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. To je privremeni instrument namijenjen novim državama članicama EU u prvim godinama članstva.
Koordinator Prijelaznog instrumenta je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Provedbeno tijelo je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
Europska komisija donijela je 13. lipnja 2013. godine Odluku o tehničkim odredbama za provedbu Prijelaznog instrumenata u Republici Hrvatskoj, a koja je stupila na snagu ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. 22. studenoga 2013. godine Europska komisija je usvojila Provedbenu odluku Komisije o donošenju programa za Republiku Hrvatsku u okviru Prijelaznog instrumenta za 2013. godinu. Sukladno istoj, rok za ugovaranje Prijelaznog instrumenta je 22. studenog 2016. godine, dok je rok za njegovu provedbu 22. studenog 2019. godine.
Prijelazni instrument je usmjeren ka nastavku podrške Republici Hrvatskoj u njenim nastojanjima za daljnjim razvojem i jačanjem nacionalnih administrativnih i pravosudnih kapaciteta za provedbu i primjenu prava Europske unije, kao i promicanju razmjene najbolje prakse kroz aktivnosti koje ne mogu biti financirane iz Strukturnih fondova. Nadalje, cilj programa je nastavak pružanja pomoći u razvoju pravosuđa, temeljnih prava i unutarnjih poslova te reforme javne uprave.
Kroz navedeni instrument Republika Hrvatska je nakon pristupanja Europskoj uniji imala na raspolaganju 29 milijuna eura za rješavanje nacionalnih i horizontalnih prioriteta.
Pomoć u okviru Prijelaznog instrumenta provodi se u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1085/2006 ili na temelju drugih tehničkih odredbi koje su potrebne za funkcioniranje Prijelaznog instrumenta, a usvaja ih Europska komisija.
Aktivnosti iz Prijelaznog instrumenta provode se kroz ugovore o nabavi usluga, Twinning ugovore i ugovore o nabavi roba ograničenog opsega.
