Roba kupljena na daljinu u zemljama izvan EU podliježe primjeni carinskih formalnosti zbog čega je bitno unaprjeđivati informiranost potrošača i sa gledišta primjene carinskih propisa.
Zbog toga i specifično radi zaštite prava potrošača daju se neka bitna pojašnjenja u formi pitanja i odgovora:
1. Podliježe li roba kupljena na daljinu (e-trgovina ili e-commerce) carinskim postupcima?
Kupnja na daljinu je način trgovine koji omogućuje kupovanje robe preko interneta u drugim zemljama članicama EU-a ili u zemljama izvan EU (tzv. trećim zemljama).
Primjeni carinskih propisa i postupku carinjenja prilikom unosa u EU podliježe samo roba kupljena na daljinu u zemljama izvan EU (npr. Kina, UK, SAD itd.).
Za svu robu kupljenu na daljinu koja dolazi iz trećih zemalja i nema status robe Unije (strana roba) od 1. srpnja 2021. godine podnose se carinske deklaracije za puštanje u slobodni promet.
2. Može li sam kupac, dakle fizička osoba podnijeti carinsku deklaraciju i tako sam regulirati carinske formalnosti? Može li pri tome koristiti sustav e-Građani?
Carinsku deklaraciju može podnijeti svaka osoba koja carinskom tijelu može podnijeti propisane podatke i robu, pa tako pod istim uvjetima carinsku deklaraciju može podnijeti u svoje ime i sam kupac - fizička osoba ili za račun kupca to može učiniti carinski zastupnik tj. otpremnik.
Carinski zastupnici mogu biti i sami dostavljači/prijevoznici robe, tj. pošta te žurni prijevoznici (tzv. kurirske službe).
Carinska deklaracija se podnosi isključivo elektronički na jedinstven način u cijeloj EU (uporabom sustava AIS -
engl. Automated Import System) te države članice EU (pa tako i RH) ne mogu pravila i način podnošenja carinske deklaracije uređivati na nacionalnom nivou, pa tako RH ne može kreirati nikakve paralelne ili alternativne IT sustave (npr. sustav e-Građani).
3. Tko je ovlastio Hrvatsku poštu d.d. i žurne prijevoznike (tzv. kurirske službe) preuzimati i prevoziti te carinskim tijelima podnositi poštanske i kurirske pošiljke?
Sve carinske službe EU, tako i hrvatska carinska služba niti na koji način ne može ulaziti u odnos kupca i pružatelja usluge prijevoza i dostave robe, bilo da se radi o HP-u ili o kurirskoj službi (tj. žurnom prijevozniku).
Taj odnos je ekskluzivno privatnopravne naravi i carinska služba na njega ne može utjecati - kupac je taj koji u cijelosti uređuje svoj odnos sa prodavateljem te dostavljačem.
Također, tko će za račun kupca podnijeti carinsku deklaraciju niti na koji način nema veze sa carinskom službom, nego isključivo sa sadržajem privatnopravnih odnosa u koje ulazi sam kupac robe.
Potpuno je pogrešna pretpostavka nekih kupaca da odabir prijevoznika/dostavljača robe te carinskog zastupnika na bilo koji način ima veze sa carinskom službom - to je stvar isključivo i samo privatnopravnih aranžmana kupca sa osobama privatnog prava.
4. Što je žurni prijevoznik i žurna pošiljka i kojim propisom su definirani?
Prema odredbama carinskog zakonodavstva „
žurni prijevoznik” je operater koji pruža integrirane usluge žurnog i vremenski određenog prikupljanja, prijevoza, carinjenja i dostave paketa te istodobno tijekom pružanja te usluge prati lokaciju i zadržava nadzor nad takvim paketima.
„
Žurna pošiljka” je pojedinačna pošiljka koju prevozi ili za koju je odgovoran žurni prijevoznik.
Prilikom unosa i iznosa žurnih pošiljaka u i iz carinskog područja Unije, žurni prijevoznik je u skladu s carinskim zakonodavstvom obveznik primjene carinskih propisa i podnošenja propisanih deklaracija.
5. Postoje li neke olakšice za dostavu na daljinu roba koje fizička osoba iz treće zemlje šalje fizičkoj osobi u EU?
Da - pošiljke koje fizička osoba iz treće zemlje besplatno šalje fizičkoj osobi na području EU-a, čija vrijednost ne prelazi 45 eura, oslobođene su plaćanja carine i PDV-a pri uvozu pod uvjetom da nisu komercijalne naravi tj. ako su povremene naravi i sadržavaju robu isključivo za osobnu uporabu primatelja ili njegove obitelji.
6. Jesu li tzv. gratis pošiljke oslobođene carine i PDV-a u trgovini na daljinu?
Ovo pitanje zahtijeva potpuno razumijevanje pojma tzv. gratis pošiljke (pošiljka koju primatelj u RH prima bez protučinidbe, tj. besplatno).
Naime, vrlo često se u općem govoru gratis pošiljka poistovjećuje sa pošiljkama zanemarive vrijednosti (do 150 EUR na koje se ne plaća carina, ali se plaća PDV) ili sa pošiljkama koje fizička osoba iz treće zemlje besplatno šalje fizičkoj osobi na području EU-a, čija vrijednost ne prelazi 45 eura i koje su oslobođene plaćanja carine i PDV-a.
Dakle, samo zato što je pošiljka primljena besplatno ne znači da se na nju primjenjuje oslobođenja od plaćanja carine i/ili PDV-a.
Pri tome, kao što je to naprijed pojašnjeno, pošiljke koje fizička osoba iz treće zemlje besplatno šalje fizičkoj osobi na području EU-a, čija vrijednost ne prelazi 45 eura ne podliježe naplati carine i PDV-a (npr. fotografije, suveniri, razni drugi pokloni i sl.).
Ako je sama fizička osoba ili carinski zastupnik radeći za račun fizičke osobe pogrešno deklarirao da navedene pošiljke podliježu naplati carine i/ili PDV-a, radi ispravnog uređenja svojih prava i obveza kupac ima pravo zahtijevati poništenje deklaracije ili izmjenu podataka u deklaraciji.
7. Osim propisanih uvoznih davanja, naplaćuje li carina i neku drugu naknadu od kupca robe prilikom uvoza pošiljaka kupljenih na daljinu?
Ne - carinska tijela ne smiju nametati naknade za obavljanje carinskih provjera ili bilo kakvu primjenu carinskog zakonodavstva tijekom službenog radnog vremena njihovih nadležnih carinskih ureda.
Dapače, s ciljem osiguranja načela transparentnosti u iskazivanju troškova i zaštite potrošača, odredbama članka 7. Zakona o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja (NN, br. 57/18) propisano je da je carinski otpremnik dužan zastupanoj osobi iskazati troškove, naknade i javna davanja koja se plaćaju u okviru pružanja usluga carinskog zastupanja te u svakom pojedinom slučaju:
1. jasno i nedvojbeno naznačiti opis i iznos troškova i naknada koje naplaćuje od zastupane osobe, a nisu javna davanja, pri čemu ti troškovi i naknade ne smiju sadržavati naznake i opise koji mogu ukazivati da se radi o troškovima i naknadama koji se naplaćuju kao javno davanje i
2. specificirati javna davanja (carina, trošarine, porezi, pristojbe, naknade, kamate i druga javna davanja) koja carinski otpremnik plaća za račun zastupane osobe. Ta specifikacija može biti sadržana u računu o izvršenoj usluzi carinskog zastupanja ili izdana posebno uz račun o izvršenoj usluzi carinskog zastupanja.
8. Postoji li uvozna carinska deklaracija jednostavnija od standardne deklaracije koja bi služila za uvozno carinjenje roba kupljenih na daljinu s obzirom na njihove nevelike vrijednosti i visoku učestalost?
Da, postoje dvije vrste deklaracija sa smanjenim setom podataka i to:
- za pošiljke čija stvarna vrijednosti ne prelazi 150 eura koristi se carinska deklaracija sa smanjenim setom podataka u odnosu na standardnu deklaraciju (tzv. H7 deklaracija)
- za pošiljke vrijednosti ne veće od 1.000 eura koristi se deklaracija sa smanjenim setom podataka u odnosu na standardnu deklaraciju koja se koristi samo za poštanske pošiljke (tzv. H6 deklaracija) uz izuzetak pošiljaka stvarne vrijednosti do 150 eura za koje se podnosi H7 deklaracija
9. Neke platforme za prodaju robe na daljinu nude kupcima mogućnost da same plate uvozna davanja carinskim tijelima ako im kupac ista uplati pri plaćanju robe? Je li to zakonito?
Pri uvozu robe kupljene na daljinu čija vrijednost ne prelazi 150 eura naplaćuje se samo PDV, a naplata vrši se na jedan od sljedećih načina:
- posebnim postupkom oporezivanja - tzv. Import One Stop Shop (IOSS postupak)
- posebnim postupkom za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz
IOSS postupak podrazumijeva da porezni obveznik koji prodaje, osigurava prodaju ili je posrednik tih osoba na području EU, u trenutku prodaje robe putem prodaje na daljinu pored cijene proizvoda obračuna i od kupca naplati iznos PDV-a. Obračunati i naplaćeni iznos PDV-a u propisanom razdoblju, ta osoba doznačava prema poreznim tijelima zemlje članice nadležne prema adresi primatelja (u propisanim razdobljima). Da bi mogao koristiti ovu mogućnost takva osoba (platforma) mora se registrirati u bilo kojoj članici EU isključivo za ove potrebe.
Registraciju obavljaju porezna tijela država članica EU koja podnositelju zahtjeva dodjeljuju PDV IOSS broj koji prodavatelj mora navesti u carinskoj deklaraciji (ili osigurati taj podatak ako deklaraciju podnosi druga osoba). Takve isporuke mogu također biti deklarirane u okviru H7 deklaracije uz navođenje PDV IOSS broja.
10. Primjenjuje li se propisi iz područja zabrana i ograničenja pri uvozu roba kupljenih na daljinu?
Prilikom uvoznog carinjenja i kontrola roba kupljenih na daljinu carina provjerava:
- sukladnost robe s zakonodavstvom EU u pogledu bitnih zahtjeva sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, zaštite imovine, okoliša te javnog interesa
- radi li se o krivotvorenim proizvodima u skladu s obvezom zaštite prava intelektualnog vlasništva,
- ostala ograničenja vezana uz određenu vrstu robe
11. Ima li kupac mogućnost povrata plaćenih uvoznih davanja za robu vraćenu prodavatelju te ima li mogućnost zahtjeva za izmjenom podataka u deklaraciji u slučaju pogreške prilikom carinjenja robe kupljenih na daljinu?
Ako kupac/primatelj robe vrati robu primljenu putem poštanskog operatera ili žurnog prijevoznika zbog npr. oštećenja ili činjenice da ista nije odgovarala uvjetima ugovora na temelju kojih je bila kupljena, carinska deklaracija za puštanje u slobodni promet može se poništiti te primatelj pošiljke ima pravo na povrat plaćenih davanja.
Deklaracija se može poništiti ako je zahtjev za povrat plaćenih davanja podnesen u roku od 90 dana od datuma prihvaćanja carinske deklaracije te ako je roba izvezena na adresu izvornog dobavljača ili drugu adresu koju je naveo taj dobavljač.
Ako podatke u deklaraciji smatra pogrešnima, kupac ima pravo zahtijevati poništenje deklaracije ili izmjenu podataka u deklaraciji isključivo preko osobe koja je podnijela deklaraciju (HP ili žurni prijevoznik). Zahtjev za poništavanjem deklaracije i povratom uvoznih davanja kao i zahtjev za izmjenom deklaracija u ime kupca/primatelja robe carini podnosi poštanski operater ili žurni prijevoznik robe koji je podnio samu deklaraciju za puštanje robe u slobodni promet. Zahtjevi se podnose putem elektroničkog sustava za obradu H6 i H7 deklaracija.
Ako je osoba podnijela deklaraciju samostalno i bez angažiranja zastupnika, ta osoba ima pravo podnijeti zahtjev za izmjenom podataka ili zahtjev za poništenje deklaracije, i to putem elektroničkog sustava za obradu deklaracije.
Više potankosti dostupno je na sljedećim poveznicama:
Stranica
